Kopriva je jedna od onih biljaka koje znamo, ali ih potcjenjujemo. Susrećemo je svuda – uz puteve, rubove šuma, u vrtovima i na zapuštenim mjestima – i pamtimo je uglavnom po peckanju. No ta ista biljka bogata je željezom, vitaminom K, klorofilom, flavonoidima i nizom spojeva koji su od davnina liječili anemiju, bolesti bubrega, reumatizam i kožne probleme. Stari Grci i Egipćani koristili su koprivu biljku za masažu kod reumatskih bolova i artritisa. Rimljani su je koristili i kao hranu i kao lijek. Jedno je sigurno: kopriva nije korov, ili barem nije samo korov.
Što je kopriva biljka i odakle žarenje
Kopriva (Urtica dioica), poznata i kao prava ili velika kopriva, je višegodišnja zeljasta biljka koja naraste do 150 cm, a u povoljnim uvjetima i do 2 m. Stabljika je uspravna i četverokutna. Listovi su srcoliki, nazubljeni i tamnozeleni. Stabljika i listovi gusto su prekriveni dlačicama koje na dodir peku. Cvjeta od juna do septembra, oprašuje se vjetrom. Mala kopriva (Urtica urens), poznata i kao žarnjača, je jednogodišnja biljka koja naraste do 50 cm.

Zašto kopriva žari? Dlačice sadrže tekućinu bogatu histaminom, acetilkolinom, serotoninom, leukotrijenima i mravljom kiselinom. Kad dlačica dođe u kontakt s kožom, vrh joj pukne i tekućina uđe u kožu – nastaje peckanje, crvenilo i osip. Ovo peckanje nestaje kuhanjem, sušenjem, fermentiranjem ili usitnjavanjem u blenderu. Kopriva je jedna od rijetkih biljaka bogatih titanom, što joj daje posebno mjesto u biljnoj kemiji. Raste na tlima bogatim dušikom i fosfatima – upravo tu treba tražiti njene najjače sastojke.
Hemijski sastav koprive
Kopriva biljka sadrži iznimno bogat kemijski profil koji objašnjava zašto toliko različitih stanja može liječiti ili ublažavati. Bjelančevine s kompletnim spektrom esencijalnih aminokiselina čine je sličnijom mesu nego povrću – podatak koji iznenađuje. Klorofil je po strukturi sličan hemoglobinu, što je vjerovatno razlog zbog kojeg kopriva pomaže kod anemije direktnim putem.

| Sastojak | Napomena |
|---|---|
| Željezo | 1,6 mg/100g; primarni mineral; ključno za anemiju i kosu |
| Kalcij | 481 mg/100g; jedan od bogatijih biljnih izvora |
| Vitamini A, C, K, B2 | Visok udio; vitamin K ključan za zgrušavanje krvi |
| Klorofil | Strukturno sličan hemoglobinu; pomaže kod anemije |
| Bjelančevine + aminokiseline | Kompletan profil esencijalnih aminokiselina |
| Flavonoidi (kempferol, kvercetin) | Antioksidativno, protuupalno |
| Polifenoli (kavena kiselina, kumarini) | Antioksidativno |
| Tanini | Adstringentno; antihemoragično |
| Titan | Rijetko u biljkama; kopriva je jedan od rijetkih izvora |
Za biljke s bogatim mineralnim profilom i antioksidativnim djelovanjem pogledajte i stranicu selen, mineral koji uz koprivu doprinosi radu antioksidativnog obrambenog sustava organizma.
Ljekovita svojstva koprive
Kopriva djeluje diuretično, protuupalno, antihemoragično, antibakterijsko, antioksidativno, hipoglikemijsko i ekspektorantno. Pored toga pomaže metabolizmu, jača imunitet i ima povoljno djelovanje na krvotok.

| Djelovanje | Primjena |
|---|---|
| Diuretično | Bubrezi, mokraćni sustav, oteklina, krvni tlak |
| Antihemoragično | Zaustavlja obilna menstrualna krvarenja, hemoroidi |
| Protuupalno | Reuma, artritis, alergije |
| Antibakterijsko / antivirusno | Infekcije mokraćnih puteva, kožne infekcije |
| Hipoglikemijsko | Šećer u krvi, gušterača, dijabetes |
| Ekspektorans | Kašalj, bronhitis, sluz u plućima |
| Antioksidativno | Slobodni radikali, imunitet, koža |
Kopriva za anemiju i proljetnu iscrpljenost
Kopriva je jedan od najbogatijih biljnih izvora željeza. Klorofil po strukturi sličan hemoglobinu dodatno podupire stvaranje crvenih krvnih stanica. Zbog toga je kopriva prva biljka koju travari preporučuju kod anemije i slabokrvnosti. U periodu poslije zime, kada se javlja proljetna iscrpljenost i zamor, kopriva kao proljetna kura djeluje kao tonik za cijeli organizam.
Protokol “40 dana s koprivom“: konzumiranje svježe koprive, soka ili čaja svaki dan tokom 40 dana kao ljekoviti protokol za anemiju i iscrpljenost. Mnogi koji su prošli ovaj protokol navode povratak energije i poleta, a krvne pretrage pokazuju porast hemoglobina. Za minerale koji podupiru stvaranje krvi i rad štitnjače uz koprivu se koristi i kunica, biljka poznata po povoljnom djelovanju na krvnu sliku i cirkulaciju.
Kopriva za mokraćni sustav i prostatu
Diuretično djelovanje koprive potiče izlučivanje mokraće i ispiranje bakterija iz mokraćnog sustava. Kod infekcija mokraćnih puteva i upale mokraćne bešike čaj od listova koprive pije se tri puta dnevno. Poseban slučaj je prostata: korijen koprive se specifično koristi kod benigne hiperplazije prostate (BPH) jer blokira vezanje DHT-a za receptore prostatičnog tkiva što smanjuje proliferaciju. Korijen i list imaju različitu primjenu – ova razlika je važna pri odabiru preparata.
Kod bubrežnih kamenaca i pijeska u bubrezima diuretično djelovanje pomaže pri ispiranju. Klasična čajna mješavina za bubrege: kopriva + maslačak + preslica + breza + šipak u jednakim dijelovima. Za biljke s dokumentiranim diuretičnim djelovanjem na mokraćni sustav uz koprivu se koristi i arnika, planinska biljka poznata po protuupalnom djelovanju na mokraćne puteve i zglobove.
Kopriva za alergije i dišne puteve
Zanimljiv paradoks koprive: biljka koja sama uzrokuje histaminsku reakciju (žarenje) zapravo smanjuje histaminsku reakciju organizma na vanjske alergene. Studije pokazuju blagi antihistaminski učinak kod peludne groznice i sezonskih alergija. Ekspektorantno djelovanje koprive razrjeđuje sluz u plućima i korisno je kod kašlja, bronhitisa i astme. Za alergije i gornje dišne puteve uz koprivu se dobro kombinira i zova, biljka s antivirusnim i protuupalnim djelovanjem na sluznicu dišnog trakta.
Kopriva za reumu, artritis i cirkulaciju
Stara metoda uricatio – namjerno bičevanje bolesnih zglobova svježom koprivom – koristila se za poticanje cirkulacije i smanjenje upale. Zvuči nevjerovatno, ali isti princip stoji iza moderne medicine: lokalno apliciran histamin potiče cirkulaciju i smanjuje kronične upale. Protuupalni učinak ekstrakta koprive kod artritisa dokumentiran je u kliničkim studijama. Kopriva pozitivno djeluje na cirkulaciju i jačanje krvnih žila. Glog se uz koprivu koristi kao podrška radu srca i krvnih žila, posebno kod starijih osoba s reumatskim tegobama.
Kopriva za šećer u krvi, jetru i ostalo
Kopriva sadrži hormone koji reguliraju razinu glukoze u krvi. Hipoglikemijsko djelovanje pomaže radu gušterače. Čajne mješavine za snižavanje šećera u krvi redovno uključuju koprivu. Kopriva pomaže i pri detoksikaciji jetre i potiče lučenje žuči. Antihemoragično djelovanje tanina i vitamina K korisno je kod obilnih menstrualnih krvarenja i hemoroida. [1]
Kopriva za kosu
Kada govorimo o zdravlju kose, kopriva je jedna od najefikasnijih biljaka. Djeluje na folikule kose, smanjuje sebum, suzbija perut i potiče rast novih vlasi. Visok sadržaj željeza jača korijen kose i smanjuje opadanje uzrokovano anemijom. Visok sadržaj kalcija i vitamina pomaže kvaliteti vlasi.
Koprivina voda za kosu – recept
Recept za koprivinu vodu: 100g svježe koprive (s rukavicama!) preliti s pola litre vrele vode i ostaviti da se ohladi. Procijediti. Utrljavati u tjeme svaki drugi dan. Ne ispirati. Nastaviti šest do osam sedmica da bi se vidjeli rezultati kod opadanja kose.

Alkoholna varijanta: svježe listove koprive macerirati u 70% alkoholu u omjeru 1:5, ostaviti dvije sedmice u tamnoj boci uz mućkanje, procijediti. Ova tinktura traje dulje i jače djeluje na folikule. Može se dodati i u vlastiti šampon – nekoliko kašičica tinkture u bocu šampona.
Za zdravlje kose uz koprivu se koristi i ranjenik, biljka poznata po povoljnom djelovanju na kožu vlasišta i sprečavanju upala folikula.
Čaj od koprive i ostali preparati
Čaj od lista i korijena koprive
Čaj od lista i čaj od korijena koprive imaju različitu primjenu. Čaj od lista: jednu do dvije žličice sušenog lista preliti šalicom vruće (ne kipuće) vode, ostaviti pet do deset minuta, procijediti. Piti jednom do tri puta dnevno. Čaj od korijena: lagano kuhati u vodi deset minuta – jači ekstrakt za prostatu i BPH. Za anis, biljku koja se kombinira s koprivom u mješavinama za probavne tegobe i nadimanje, postoji slično doziranje.
Sok od koprive

Svježe mlade listove koprive prikupiti s rukavicama, isprati hladnom vodom i propustiti kroz sokovnik – žarenje nestaje u kontaktu s metalnim noževima. Alternativno, usitnjene listove stisnuti kroz gazu. Piti dvije do tri kašike soka dnevno ujutro, na prazan stomak. Za proljetnu kuru: svaki dan tokom četiri sedmice. Sok od svježe koprive ima jače djelovanje od čaja jer sadrži žive enzime koji se razgrađuju pri zagrijavanju.
Tinktura od koprive

Sitno narezati 100g svježe koprive, preliti s 500 ml alkohola od 40 do 70%, ostaviti u zatvorenoj boci na tamnom mjestu dvije sedmice uz povremeno mućkanje. Procijediti u tamnu bocu. Čuvati do godinu dana. Uzimati 30 do 40 kapi razrijeđeno u vodi, tri puta dnevno. Tinktura od korijena: ista metoda, ali s korijenom koprive – specifično za prostatu i BPH.
Kupka od koprive

Pola kilograma svježe ili 200g sušene koprive preliti s tri litre vrele vode, ostaviti 30 minuta, procijediti i uliti u kadu. Temperatura kupke 38 do 40 °C. Kupati se 20 minuta. Koristi se za reumatizam, artritis i kožne probleme. Za bolne zglobove bez kupke: infuz od koprive na komad gaze, staviti kao oblogu na zglob 20 minuta. [2]
Kopriva u kuhinji

Mladi listovi koprive u proljeće jestivi su i nutritivno vrijedni. Žarenje nestaje kuhanjem, sušenjem ili usitnjavanjem u blenderu. Mladi listovi mogu zamijeniti špinat ili blitvu u gotovo svakom receptu. Okus je blag, zeleni i blago trpak – posebno cijenjen u proljetnoj kuhinji. Za ostale biljke korisne u proljetnoj prehrani i detoksu pogledajte i pregled ljekovite biljke.
Juha od koprive

Sastojci za 4 porcije: 200g mladih listova koprive, jedan luk, jedan krumpir, 700 ml povrtne juhe, maslinovo ulje, sol, papar, kiselo vrhnje za posluživanje. Priprema: listove koprive isprati u gumenim rukavicama i ocijediti. Luk i krumpir sitno nasjeckati i pirjati na ulju dok ne omekšaju. Dodati koprivu i juhu, kuhati petnaest minuta. Blendirati. Začiniti solju i paprom. Poslužiti s kašičicom kiselog vrhnja i svježim kruhom.
Pesto i salata od koprive

Za pesto od koprive: mlade blanširane listove koristiti umjesto bosiljka u standardnom receptu (kopriva + maslinovo ulje + bijeli luk + parmezan + orasi ili pinjoli). Blanširanje traje dvije minute u vreloj vodi, žarenje nestaje odmah. Za proljetnu salatu: kuhane listove koprive s maslinovim uljem, limunom i sjemenkama sezama. Smoothie: svježe listove staviti u blender s jabukom i đumbirom – metalni noževi blendera uništavaju žarenje. Za nanu, biljku koja se u proljetnoj prehrani kombinira s koprivom za svježe napitke i salate, postoje slični recepti s istom sezonom berbe.
Berba i uzgoj koprive
Kopriva se bere od proljeća do jeseni. Optimalna berba je u maju i junu – mladi proljetni izdanci imaju najviše ljekovitih tvari. Brati gornje mlade listove i izdanke, ne stare stabljike odozdo. Obavezne gumene rukavice – čak i iskusni berači mogu dobiti snažno žarenje. Brati na čistim mjestima, ne uz prometnice i industrijske zone. Sušiti na prozračnom i tamnom mjestu. Zamrznuti sušeni list: prema nekim izvorima, zamrznuto sušenje čuva ljekovite tvari bolje od klasičnog toplinskog sušenja.
Uzgoj: kopriva voli tla bogata dušikom i fosfatima. Na takvim mjestima raste nesmetano i bez ikakve brige. Ako je sami uzgajate: zasadite u kutu bašte i ostavite da se širi – jednom godišnje pokositite. Za uzgoj ljekovitog bilja uz koprivu u sličnom staništu pogodna je i majčina dušica, aromatična biljka koja voli sunčana i suha mjesta uz rub bašte.
Nuspojave i kontraindikacije koprive
Kopriva je sigurna pri pravilnoj upotrebi. Nije je dobro konzumirati sirovu jer žarenje može iritirati sluznicu usta i jednjaka. Prekomjerna konzumacija može uzrokovati probavne smetnje.
- Trudnoća – kopriva potiče kontrakcije materice; stroga kontraindikacija
- Antikoagulanti – visok sadržaj vitamina K može oslabiti djelovanje razrjeđivača krvi
- Lijekovi za dijabetes – hipoglikemijsko djelovanje koprive može pojačati učinak; pratiti razinu šećera
- Diuretici – kopriva može pojačati djelovanje diuretičnih lijekova
- Alergija na koprivu – rijetko, ali moguće pri unutarnjoj primjeni
Često postavljana pitanja o koprivi
Što je kopriva biljka?
Kopriva (Urtica dioica) je višegodišnja zeljasta biljka koja naraste do 150 cm. Gusto je prekrivena žarećim dlačicama koje sadrže histamin, acetilkolin i mravlju kiselinu. Raste svuda – uz puteve, u vrtovima i šumama. U prehrani i narodnoj medicini koristi se hiljadama godina. Bogata je željezom, vitaminom K, klorofilom, flavonoidima i proteinima.
Za što se koristi kopriva?
Kopriva se koristi za anemiju i proljetnu iscrpljenost, infekcije mokraćnih puteva, povećanu prostatu (BPH), bubrežne kamence, reumu i artritis, alergije i peludnu groznicu, kašalj i astmu, šećer u krvi, opadanje kose i perut, obilna menstrualna krvarenja i hemoroide.
Kako se priprema čaj od koprive?
Jednu do dvije žličice sušenog lista preliti šalicom vruće (ne kipuće) vode, ostaviti pet do deset minuta poklopljeno, procijediti. Piti jednom do tri puta dnevno. Čaj od korijena za prostatu priprema se kuhanjem u vodi deset minuta. Ne konzumirati u trudnoći.
Zašto kopriva žari i nestaje li žarenje?
Kopriva žari jer dlačice sadrže histamin, acetilkolin, serotonin i mravlju kiselinu. Kad dlačica pukne na koži, ove tvari ulaze u tkivo i uzrokuju peckanje i crvenilo. Žarenje nestaje kuhanjem, sušenjem, blanširanjem u vreloj vodi ili usitnjavanjem u blenderu – metal noža uništava dlačice. Zamrznuta kopriva i tinktura od koprive ne žare.
Je li kopriva sigurna za trudnice?
Ne. Kopriva u obliku čaja, soka ili tinkture nije preporučljiva u trudnoći jer potiče kontrakcije materice. Kao začin u malim kuhinjskim količinama u jelu nije problem, ali kao ljekoviti preparat treba je izbjegavati. U dojenju kopriva može povećati količinu majčinog mlijeka, ali i u tom periodu preporučljivo je savjetovati se s ljekarom.









