Kunica biljka (Achillea millefolium) jedna je od najpoznatijih ljekovitih biljaka na ovim prostorima, a u narodu je poznata pod više naziva: stolisnik, hajdučka trava, hajdučica, ranjenik, kostrijet, roman, romonika i sporiš. U starim knjigama o bilju ova biljka označena je kao spas za sve teškoće te se može primijeniti i tamo gdje se čini da je svaki trud uzaludan. Svojom snagom u pročišćavanju krvi može iz tijela odagnati mnoge dugotrajne bolesti. Koristi se u obliku čaja, obloge, kupke, tinkture i masti, a njene ljekovite tvari nalaze se isključivo u listu i cvijetu, ne u stabljici.
Što je kunica biljka i po čemu se prepoznaje
Kunica (Achillea millefolium) pripada porodici Compositae, istoj kojoj pripadaju smilje, kamilica, pelin i podbjel. Uspravna je biljka, naraste do 80 cm visine. Boja stabljike je svijetlozelena ili crveno-smeđa, prekrivena vunenastim dlačicama. Ima mnoštvo perastih listova koji su sitni i višestruko razdijeljeni, pa je po tome dobila latinski naziv millefolium, što u prijevodu znači “tisuću listova”. Cvjetovi su skupljeni u guste cvatove na vrhu stabljike, bijele boje, a cijela biljka ima ugodan miris.
Botaničko ime Achillea nastalo je prema grčkom junaku Ahileju, koji je, prema predanju, kunicom liječio rane svojih vojnika na bojnom polju. Otuda i narodni naziv ranjenik. Hajduci su, prema zapisima, oko vrata nosili vijenac ispleten od ove biljke i njome ublažavali ozljede u bijegu i borbi, pa je tako nastao naziv hajdučka trava. U druidskim obredima biljka je imala posebno mjesto: na ivanjsku noć vezala bi se u snopove i vješala iznad dječjih kolijevki kako bi zaštitila od bolesti.
Na našim prostorima ova kunica biljka ima bogatu “ličnu kartu” – više od desetak narodnih naziva, a svaki od njih upućuje na neku od njenih karakteristika ili historijsko iskustvo njene upotrebe. Slična po porodici, a drugačija po svojstvima, jest smilje, koje se dugo koristi za upale i probavne tegobe.
Gdje raste kunica i kada cvjeta
Kunica je samonikla biljka koja raste gotovo svuda: na livadama, pašnjacima, proplancima, uz puteve i staze, u zapuštenim vrtovima i voćnjacima, na kamenjarima i rubovima šuma. Moguće ju je pronaći od nizinskih područja pa sve do 1.700 metara nadmorske visine. Rasprostranjena je po cijelom Balkanu i zbog toga nije ugrožena vrsta – sakupljaš je bez ograničenja.
Cvjeta bijelim cvjetovima od juna do septembra, a listovi se mogu brati od proljeća pa sve do jeseni. Za razliku od biljaka koje vole posebne uvjete, stolisnik je otporan na hladnoću, vrućinu, sušu i vlagu, pa u prirodi raste bez ikakvih posebnih zahtjeva. Jedino što treba imati na umu: nikad je ne beri uz prometne ceste i na zagađenim površinama jer upija teške metale iz tla.
Slično stanište dijeli i ranjenik, biljka koja se u narodnoj medicini koristi za zacjeljivanje rana i zaustavljanje krvarenja.
Hemijski sastav kunice
Stolisnik spada u takozvane gorke droge zbog visokog sadržaja gorkih materija i eteričnog ulja. Nadzemni dio biljke u vrijeme cvatnje sadrži do 1% eteričnog ulja koje uključuje azulen, borneol, cineol, pinen, kamfor i tujon. Gorka tvar ahilein prisutna je u udjelu od 0,05%, a uz to su prisutni i flavonoidi, vitamin K, tanini, smole, stereoli i razne kiseline.
| Sastojak | Napomena |
|---|---|
| Eterično ulje | do 1%; azulen, borneol, cineol, kamfor, pinen, tujon |
| Ahilein | gorka tvar, 0,05% |
| Flavonoidi | protuupalno i antihistaminsko djelovanje |
| Vitamin K | zgrušavanje krvi, zaustavljanje krvarenja |
| Tanini | adstringentno djelovanje, stezanje tkiva |
| Kalij | potiče izlučivanje mokraće |
| Kalcij, magnezij, željezo | makroelementi u nadzemnim dijelovima |
Važno je znati da ljekovite tvari nalaze se samo u listu i cvijetu, ne u stabljici. Donji dio stabljike nema nikakvo ljekovito djelovanje, pa ga pri branju i pripremi treba odvojiti. Gorke tvari potiču izlučivanje žuči, želučanog soka i sline, a kalij uzrokuje pojačano izlučivanje mokraće – otuda diuretsko djelovanje koje je poznato još iz antičkog doba.
Ljekovita svojstva kunice
Ljekovita svojstva kunice prepoznata su već u antičko doba. O njoj su pisali Plinije Stariji i Dioskurides, a u perzijskoj tradicionalnoj literaturi zabilježeno je da hajdučka trava pomaže kod krvarenja, upale pluća i reumatskih bolova. U Kini se koristila zbog povoljnog djelovanja na bubrege, jetru i slezenu, a u Njemačkoj je bila poznata kao tonik za živce, korišten u borbi protiv melankolije i naglih promjena raspoloženja. Njene ljekovite tvari, posebno eterično ulje i flavonoidi, dokazano djeluju protuupalno, antiseptično, antimikrobno, analgetski, adstringentno, antihistaminsko i diuretski.
Pregled najčešćih pripravaka i stanja za koja se koristi:
| Pripravak | Stanje / upotreba |
|---|---|
| Čaj | probavne smetnje, menstruacija, gripa, snižavanje krvnog tlaka |
| Obloga | rane, otekline, čirevi, upale kože, ispucane ruke |
| Kupka | reumatizam, giht, upale, opće jačanje |
| Tinktura | urinarni trakt, menstruacija, probavne tegobe |
| Mast / balzam | suha koža, psorijaza, atopijski dermatitis, lišajevi |
| Rakija (travarica) | apetit, probava, opće jačanje organizma |
Kunica za rane i zaustavljanje krvarenja
Po čemu je kunica možda najpoznatija jest sposobnost brzog zaustavljanja krvarenja i zacjeljivanja rana. Direktna primjena svježeg lista ili cvijeta na ranu ubrzava zgrušavanje krvi i sprječava infekciju zahvaljujući antiseptičnim uljima. Kao obloga, sluz od kunice liječi čireve i otekline.
Kod unutarnjih krvarenja – krvarenja iz hemoroida, krvavog kašlja i krvarenja iz nosa – priprema se ekstrakt od 20 do 30 g kunice te pije 10 dana, po dvije do tri čašice dnevno. Na taj način zacjeljuju sve unutarnje rane, a organizam se čisti od usirene i ustajale krvi.
Za rane i upale tkiva pored kunice, kao vanjska obloga, dobro se pokazao i gavez, biljka s dugom tradicijom u liječenju modrica, oteklina i ozljeda.
Kunica za probavne smetnje
Gorke tvari u stolisniku potiču lučenje žuči i želučanog soka, što je osnova za njegovo djelovanje na probavni trakt. Čaj od kunice koristi se kod nadimanja, žgaravice, grčeva, proljeva i manjka apetita, a djeluje slično kamilici pa se ta dva čaja često kombinuju. Biljka pomaže i kod gastritisa, čira na želucu i crijevnog katara. Recept: dvije male kašike sušenog cvijeta i lista preliti s dva decilitra vrele vode, poklopiti i ostaviti 10 minuta, potom procijediti. Pije se tri puta dnevno, pola sata prije jela.
Za pojačano djelovanje na jetru i žuč, uz čaj od kunice može se dodati i anis, biljka koja smiruje grčeve i poboljšava varenje.
Kunica za snižavanje temperature i dišne puteve
Hajdučka trava potiče znojenje i uspješno snižava povišenu tjelesnu temperaturu uzrokovanu gripom i prehladom. Koristi se i kod bronhitisa, astme i dugotrajnog kašlja. Za iskašljavanje nakon upale pluća priprema se mješavina od po 25 g tetrljanke, kičice, timijana i izopa: jedna velika kašika mješavine popari se s 2,5 dl kipuće vode, ostavi 10 minuta pa procijedi. Pije se toplo, ujutro i navečer po jednu šalicu.
Za tegobe s gornjim dišnim putevima pored kunice, za iste tegobe koristi se i zova, biljka poznata po djelovanju na upale grla i dišnih puteva.
Kunica i žensko zdravlje
U starim zapisima stoji: “Mnoge bi sebi nedaće žene prištedjele kada bi s vremena na vrijeme za kunicom posegnule.” Kunica biljka naročito je dobra za liječenje raznih oboljenja ženskog reproduktivnog sustava. Pomaže kod bolnih i neredovitih menstruacija, prekomjernog menstrualnog krvarenja, mioma, upale jajnika, policističnih jajnika i bijelog pranja. Veoma je moćno sredstvo za ublažavanje tegoba u klimakteriju i menopauzi.
Za liječenje bijelog pranja priprema se čaj od 40 g lista i cvijeta kunice i kamilice te po 10 g kadulje i lista koprive. Četiri velike kašike ove mješavine popare se s jednim litrom kipuće vode, ostave 10 minuta pa procijede kroz lanenu krpu ili gazu. Kad se ohladi na tjelesnu temperaturu, koristi se za ispiranje. Istovremeno se pije zaseban čaj od mješavine od po 25 g cvijeta i lista kunice, trave ive, dubačca, kamilice, kadulje, divljeg mažurana i bijele koprive – tri žlice na litru kipuće vode, ostavi poklopljeno preko noći, procijedi i pije umjesto vode tokom dana.
Slično djelovanje na cirkulaciju i opće jačanje organizma ima i arnika, biljka koja se koristi i za ublažavanje bolova u zglobovima i mišićima.
Kunica i vrkuta – za žensko zdravlje
Kunica i vrkuta (Alchemilla vulgaris) u narodnoj medicini se spominju kao biljke koje su najbolji prijatelj žena. Vrkuta je prirodni regulator ženskih hormona: pomaže kod policističnih jajnika, cista, mioma, neplodnosti te ublažava simptome PMS-a i menopauze. Kunica, s druge strane, potiče izbacivanje štetnih tvari iz organizma i zaustavlja krvarenja. Zajedno čine kombinaciju za održavanje ženskog reproduktivnog zdravlja.
Čaj od obje biljke priprema se jednostavno: jedna čajna žlica kunice i jedna čajna žlica vrkute preliju se s 2 dl vrele vode, poklope i ostave 5 do 10 minuta pa procijede. Pije se u manjim gutljajima tokom dana, do dvije šalice dnevno. Preporučuje se konzumirati četiri do šest sedmica, a zatim napraviti pauzu od mjesec dana. Za bolove u zglobovima i tegobe vezane uz giht i reumatizam uz nju se koristi i imela, poznata po povoljnom djelovanju na cirkulaciju i krvni tlak.
Berba i sušenje kunice
Kunica se bere za vrijeme cvjetanja, od juna do oktobra. Cvjetove je najbolje sabirati po jakom suncu jer tada sadrže najveću količinu eteričnog ulja, a samim time i ljekovitost je snažnija. Sakupljaju se cvjetovi s kratkim peteljkama ili cijela biljka, ali samo do 30 cm dužine od vrha. Stabljica se odbacuje jer nema ljekovitih sastojaka. Listovi se mogu brati i do jeseni.
Nikada ne beri kunicom uz prometne ceste, na industrijskim površinama i uz njive na kojima se prska pesticidima – biljka upija zagađenje iz tla i vode.
Sušenje se obavlja na dva načina:
- odsječeni dijelovi vežu se u kite i objese naopako na sjenovitom i suhom mjestu s dovoljno protoka zraka
- svježe biljke narežu se na sitne dijelove duge oko 1 cm, rasprostru na čistoj podlozi i suše na prozračnom i toplom mjestu u hladu, a može i u sušnici na temperaturi 35–50 °C
Osušena kunica sprema se u papirnate vrećice i čuva na tamnom i suhom mjestu. Slično se suši i čuva i nana, biljka čestog suputnika kunice u domaćim čajevima i travaricama.
Kunica u kuhinji
Mladi listovi stolisnika mogu se konzumirati od februara do juna i ponovo na jesen. Okus im je pomalo gorak, sličan lisnatom povrću s jarkim aromama. Oprane mlade listove malo se posoli, pomiješa s kaparima i prelije maslinovim uljem i jabučnim octom – salata se može poslužiti s mocarelom. Listovi kunice dodaju se i juhama i varivima, ili se koriste kao zamjena za peršin. U nekim krajevima se koriste za aromatiziranje piva i likera, a ekstrakt kunice ulazi u sastav biljnih bombona i slatkiša.
Za pripremu travarice: u veliku staklenku dodaj 3 grančice kunice, 2 grančice majčine dušice, po jednu grančicu nane, kadulje i ružmarina te koricu jednog domaćeg limuna. Sve prelij litrom domaće rakije i ostavi na tamnom i hladnom mjestu 30 dana. Povremeno otvori i provjeri okus pa izvadi neku biljku ako njen ukus previše prevladava. Nakon mjesec dana procijedi i pretoci u staklenu bocu.
Širi pregled ljekovitog bilja s ovih prostora možeš naći na stranici ljekovite biljke.
Nuspojave i kontraindikacije kunice
Kunica je za većinu odraslih sigurna biljka kada se koristi na pravilan način. Kod osjetljivih osoba može izazvati iritaciju kože pri direktnom dodiru, a alergijske reakcije moguće su kod osoba koje su alergične na druge biljke iz porodice Asteraceae ili Compositae, kao što su kamilica, stolisnik ili ambrozija.
Trudnice ne smiju koristiti kunicom oralno jer postoji mogućnost pobačaja. Dojilje je trebaju izbjegavati iz predostrožnosti, jer nema dovoljno pouzdanih podataka o sigurnosti u tom periodu. Osobe koje uzimaju antikoagulanse trebaju se posavjetovati s ljekarom prije upotrebe jer kunica utječe na zgrušavanje krvi. Kod bilo kakvog drugog lijeka na recept, savjet ljekara je obavezan.
Preporuka za sigurnu upotrebu: koristiti 4 do 6 sedmica, a zatim napraviti pauzu od 30 dana kako bi se izbjegle moguće nuspojave pri dugotrajnoj primjeni.
Za nuspojave i kontraindikacije biljnih pripravaka slično vrijedi i za glog, biljku čija upotreba zahtijeva oprez kod osoba s bolestima srca i krvnog tlaka.
Često postavljana pitanja o kunici
Što je kunica biljka?
Kunica biljka (Achillea millefolium) je ljekovita samonikla biljka iz porodice Compositae, poznata i kao stolisnik, hajdučka trava, hajdučica i ranjenik. Raste na livadama, pašnjacima i uz puteve od nizina do 1.700 m nadmorske visine. Ljekoviti dijelovi su list i cvijet, a stabljica se ne koristi jer nema ljekovitih tvari.
Za što se koristi kunica biljka?
Kunica se koristi za zaustavljanje krvarenja i zacjeljivanje rana, probavne smetnje (nadimanje, grčeve, proljev, žgaravicu), snižavanje temperature, menstrualne tegobe, tegobe u klimakteriju, bolove u zglobovima, hemoroide i proširene vene. Priprema se kao čaj, obloga, kupka, tinktura ili mast.
Kako se priprema čaj od kunice?
Dvije male kašike sušenog cvijeta i lista kunice preliju se s dva decilitra vrele vode, poklopite i ostavite 10 minuta, potom procijedite. Pije se tri puta dnevno, pola sata prije jela. Ne koristiti duže od 4 do 6 sedmica bez pauze.
Kada se bere kunica?
Kunica se bere od juna do oktobra, po jakom suncu, jer tada sadrži najveću količinu eteričnog ulja. Sakupljaju se cvjetovi s kratkim peteljkama ili cijela biljka do 30 cm od vrha. Stabljica se odbacuje. Ne beri uz prometne ceste niti na zagađenim površinama.
Ko ne smije koristiti kunicom?
Kunicom ne smiju koristiti trudnice jer postoji rizik od pobačaja, dojilje iz predostrožnosti, te osobe alergične na biljke iz porodice Asteraceae ili Compositae. Osobe na antikoagulantnoj terapiji moraju se prethodno posavjetovati s ljekarom.
