Arnika biljka (lat. Arnica montana) poznata je u narodnoj medicini već nekoliko stotina godina. Planinska trajnica s prepoznatljivim zlatnožutim cvjetovima cijenjena je zbog snažnog protuupalnog i analgetskog djelovanja, a njeni preparati prisutni su i u savremenoj farmaciji. U narodu je najpoznatija kao biljka koja ubrzava zarastanje modrica, smanjuje otekline i ublažava bolove u mišićima i zglobovima, no njeno djelovanje seže i dalje od toga.
Šta je arnika biljka
Arnika je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), iste porodice kojoj pripadaju kamilica, neven i maslačak. Stabljika je uspravna, slabo razgranata i naraste između 20 i 60 centimetara. Cijela biljka prekrivena je sitnim dlačicama, a listovi pri dnu su dugoljasto-jajastog oblika. Na vrhu stabljike formira se jedna, rjeđe tri cvjetne glavice zlatnožute boje s aromatičnim, pomalo smolastim mirisom koji je za nju karakterističan. Cvate od juna do avgusta.
Uz naziv arnika biljka, u našim krajevima poznata je i pod narodnim imenima brđanka, vučji zub i veprovac. Latinsko ime Arnica montana upućuje na planinski karakter ove biljke, jer njeno prirodno stanište su planinski tereni na nadmorskim visinama između 600 i 3.000 metara. Rasprostranjena je u Alpima, Karpatima i Apeninima, a prisutna je i u Sjevernoj Americi i nekim dijelovima Azije.
Prema nordijskoj mitologiji biljka je bila posvećena boginji Freji, a poznati njemački pisac Johann Wolfgang von Goethe tvrdio je da mu je čaj od arnike spasio život tokom napada angine pectoris.
Budući da je Arnica montana strogo zaštićena vrsta, njeno branje iz prirode je u većini evropskih zemalja zabranjeno ili strogo ograničeno. Zbog toga se u farmaceutske i kozmetičke svrhe najčešće uzgaja američka arnika (Arnica chamissonis), koja ima iste aktivne sastojke i jednako ljekovito djelovanje kao njena planinska srodnica, ali se uspješno gaji na plantažama.
Hemijski sastav arnike
Ljekovita svojstva arnike rezultat su niza aktivnih supstanci koje su naučno dobro proučene. Najvažniji od njih je helenalin, seskviterpenski lakton odgovoran za protuupalno i analgetsko djelovanje biljke.
Cvijet ljekovite biljke arnike sadrži:
- seskviterpenske laktone, prije svega helenalin i njegove derivate, koji inhibiraju upalne enzime u tijelu
- flavonoide (0,4 do 0,6%) koji jačaju stijenke krvnih sudova i djeluju antioksidativno
- eterično ulje (0,2 do 0,3%) s monoterpenima i seskviterpenima
- polifenole, kavenu kiselinu i tanine
- karotene, fitosterole i poliacetilene
- aminokiseline, gorke tvari i ugljikohidrate, uključujući inulin
Upravo helenalin i njegovi derivati čine arniku jednom od najefikasnijih protuupalnih biljaka u fitoterapiji. Njemačka komisija E, tijelo koje ocjenjuje ljekovite biljke, potvrdila je da arnika primijenjena na koži ima antiflogističko, analgetsko i antiseptičko djelovanje. Istraživanja na životinjama pokazala su antimikrobnu, antitumorsku, imunostimulatornu i kardiotoničnu aktivnost, što se pripisuje upravo helenalinu. Klinički je do sada potvrđen pozitivan učinak na upalu mišića i poboljšanje venskog tonusa, što potvrđuje i Evropska agencija za lijekove u svom monografskom izvještaju (EMA, Arnicae flos).
Arnika ljekovita biljka: šta liječi
Ljekovita biljka arnika koristi se gotovo isključivo za vanjsku primjenu. Helenalin blokira NF-kB, protein koji pokreće upalne procese u tijelu, a istovremeno potiče cirkulaciju krvi u zahvaćenom tkivu. Na taj način dolazi do bržeg donošenja kisika i hranjivih tvari, ubrzava se razgradnja nakupljene krvi u modricama i skraćuje oporavak uganutih zglobova i napregnuTIH mišića.
U narodnoj medicini i savremenoj fitoterapiji, arnika biljka koristi se za sljedeća stanja i tegobe:
- modrice i nagnječenja nastala udarcem ili padom
- otekline i uganuća zglobova
- bolove u mišićima nastale napornim fizičkim radom ili sportom
- reumatske tegobe i bolove u zglobovima
- površinske upale vena i tegobe proširenih vena
- ubode insekata
- gnojne upale kože, čireve i prištiće
- upale sluznice usta i ždrijela pri gargariziranju razrijeđenom tinkturom
Klinička istraživanja potvrdila su pozitivan učinak arnike na bol pri osteoartritisu i na oticanje mišića nakon intenzivne tjelesne aktivnosti. Preparati arnike stimuliraju kretanje bijelih krvnih zrnaca, što ubrzava razgradnju nakupljene krvi i skraćuje oporavak tkiva. Slično protuupalno i analgetsko djelovanje pri ozljedama mišića i kostiju poznato je i kod gaveza, koji se u narodnoj medicini cijeni kao jedna od najefikasnijih biljaka za liječenje sportskih povreda i hematoma.
Arnika za modrice
Modrice nastaju kada udar ili pad ošteti sitne krvne sudove ispod kože, pa krv procuri u okolno tkivo. Arnika za modrice djeluje tako što helenalin potiče bijela krvna zrnca da razgrađuju zarobljenu krv, dok poboljšana cirkulacija ubrzava obnovu zdravog tkiva.
Gel ili mast od arnike naneseni odmah po nastanku ozljede mogu značajno smanjiti veličinu i trajanje modrice. Najefikasnije je arnika gel nanositi u tankom sloju dva do tri puta dnevno, nježnim kružnim pokretima, bez jakog pritiska na ozlijeđeno mjesto. Prvih 48 sati od ozljede su najvažniji za primjenu.
Arnika za bolove u mišićima i zglobovima
Sportaši i fizički radnici već dugo koriste arnika gel i arnika mast za ublažavanje bolova u mišićima. Preparati se nanose na bolno mjesto prije i nakon napora. Protuupalna svojstva helenalinskih derivata smanjuju napetost mišićnih vlakana i ublažavaju osjećaj ukočenosti. Osobe koje pate od artritisa i reumatskih tegoba primjećuju olakšanje pri redovnoj vanjskoj primjeni preparata arnike, jer helenalin inhibira aktivnost enzima koji izazivaju upalu u zglobovima. Arnika ne liječi sam artritis, ali može pridonijeti boljoj pokretljivosti i manjoj boli u svakodnevnom životu.
Za hronične bolove u zglobovima i reumatske tegobe u narodnoj medicini poznato je i ljekovito djelovanje omana, čiji korijen sadrži inulin i seskviterpenske laktone s potvrđenim protuupalnim svojstvima.
Arnika za kožu
Krema i ulje arnike sve više se koriste u kozmetičkim preparatima za njegu kože. Krema od arnike smiruje nadraženu kožu, umanjuje crvenilo i ubrzava zarastanje manjih ogrebotina. Antioksidativna svojstva flavonoida pomažu u zaštiti kože od prijevremenog starenja, dok antiseptičke tvari sprječavaju razvoj infekcija.
Preparati arnike koriste se i kod blagih alergijskih reakcija kože, herpesa i lišajeva. Šamponi s ekstraktom arnike preporučuju se osobama sklonim prhuti jer ekstrakt potiče cirkulaciju u vlasištu i jača korijene kose.
Treba naglasiti da se arnika za kožu ne smije nanositi na otvorene rane. Na neoštećenoj koži arnika je bezbijedna pri kratkotrajnoj primjeni, no dugotrajna upotreba može izazvati iritaciju i pojavu kožnog ekzema.
Oblici primjene arnike
Arnika biljka dostupna je u nekoliko oblika, a izbor zavisi od vrste tegobe i dijela tijela koji se tretira. U ljekarni su najčešće dostupni gel, mast, krema, tinktura i ulje.
| Oblik | Primjena | Napomena |
|---|---|---|
| Gel od arnike | Modrice, otekline, sportske ozljede | Brzo se upija, hladi kožu, ne masti |
| Mast od arnike | Mišićni bolovi, reumatske tegobe, loša cirkulacija | Duže ostaje na koži, pogodna za masažu |
| Krema od arnike | Njega kože, alergije, hemoroidi, ozebline | Prikladna za sve tipove kože |
| Tinktura od arnike | Oblozi, gargara, vanjska primjena | Uvijek razrijediti prije upotrebe |
| Ulje arnike | Masaža, proširene vene, bolovi u leđima | Koristiti razrijeđeno s baznim uljem |
Kako napraviti pripravke od arnike kod kuće
Tinktura od arnike
Tinktura od arnike priprema se maceriranjem suhih cvjetova u alkoholu. Potrebno je pet grama suhih cvjetova preliti sa 100 ml alkohola jačine 70 posto. Smjesa stoji dva do tri sedmice u zatvorenoj posudi na tamnom i hladnom mjestu, uz povremeno protresanje posude. Nakon tog roka tinktura se procijedi kroz gazu i čuva u tamnoj staklenci.
Za obloge se uzima jedna supena kašika tinkture na pola litra mlake vode, a za grgljanje jedna supena kašika na 250 ml vode. Tinktura se nikad ne koristi nerazrijeđena. Na isti način, tinkturu za vanjske obloge možete napraviti i od ranjenika, biljke čije ime samo po sebi govori o njenoj ulozi u liječenju rana i kožnih tegoba.
Mast od arnike
Za pripremu domaće masti od arnike trebaju vam sljedeći sastojci:
- dvije supene kašike suhih cvjetova arnike
- 100 ml kokosovog ili maslinovog ulja
- 20 g pčelinjeg voska
Priprema se odvija na sljedeći način:
- Pomiješajte suve cvjetove s uljem i zagrijte ih u vodenoj kupelji 30 do 40 minuta na laganoj vatri.
- Procijedite smjesu kroz gazu da uklonite biljni materijal.
- U toplo ulje dodajte rastopljeni pčelinji vosak i dobro promiješajte.
- Sipajte u čiste staklene teglice i ostavite da se ohladi i stvrdne.
- Čuvajte na hladnom i tamnom mjestu. Rok trajanja oko šest sedmica.
Napomena: Mast ne nanositi na otvorene rane, oštećenu kožu ni sluznice. Nije namijenjena za unutrašnju upotrebu.
Ulje arnike
Ulje arnike priprema se maceriranjem suhih cvjetova u baznom ulju. Jedan dio suhih cvjetova prelije se s pet dijelova maslinovog ili suncokretovog ulja i ostavlja na sunčanom mjestu četiri do šest sedmica, uz povremeno protresanje. Nakon maceracije ulje se procijedi i čuva u tamnoj boci. Sadrži linolnu kiselinu (omega 6), oleinsku kiselinu (omega 9) i tragove eteričnog ulja koji mu daju antiseptička i antioksidativna svojstva.
Koristi se za masažu bolnih mišića i zglobova, ublažavanje bolova u leđima te prevenciju nastanka modrica. U kozmetičkoj njezi kože uz arnika ulje cijeni se i ulje smilja, poznato po regenerativnim svojstvima i primjeni kod njege starije i oštećene kože.
Nuspojave i kontraindikacije arnike
Arnika ljekovita biljka uglavnom je bezbijedna pri vanjskoj primjeni u preporučenim dozama i trajanju, no postoje važne kontraindikacije i moguće nuspojave o kojima treba voditi računa prije nego što počnete koristiti ove preparate.
Ko ne smije koristiti arniku
- Osobe alergične na biljke iz porodice glavočika (Asteraceae), npr. kamilicu, neven ili smilje
- Trudnice i dojilje
- Djeca mlađa od 12 godina
- Osobe s osjetljivom kožom sklonom ekzematičnim reakcijama
- Osobe s otvorenim ranama ili ulceracijama na koži
Moguće nuspojave
Dugotrajna primjena arnike, čak i u razrijeđenom obliku, može uzrokovati iritaciju kože, ekzem, pojavu mjehurića i ljuštenje. Kod prvih znakova crvenila i osipa primjenu treba odmah prekinuti i ne nastaviti.
Unutrašnja primjena sirove arnike je opasna. U većim dozama helenalin djeluje toksično i može izazvati ubrzane i nepravilne otkucaje srca, vrtoglavicu, drhtanje i mučninu. Jedina bezbijedna unutrašnja primjena moguća je u obliku homeopatskih preparata koji sadrže izuzetno male, višestruko razrijeđene količine aktivnih tvari. Čak i tada je neophodno posavjetovati se s ljekarom. Za tegobe srca i krvotoka u narodnoj medicini mnogo povoljniji profil bezbijednosti za unutrašnju primjenu ima glog, biljka s dobro dokumentovanim kardiotonskim djelovanjem.
Berba i sušenje arnike
Berba divlje arnike nije dozvoljena jer je Arnica montana strogo zaštićena vrsta. Ako uzgajate vlastitu biljku, cvjetove berite u junu i julu, kada su posve otvoreni i u punom cvatu. Berbu obavljajte u suhom, sunčanom vremenu, po mogućnosti ujutro nakon što rosa nestane. Cvjetne glavice treba brati bez ovojnih listića.
Svježe ubrani cvjetovi suše se na promajnom, sjenovitom i toplom mjestu, raspoređeni u tankom sloju na platnu ili papiru. Temperatura sušenja ne smije prelaziti 40 stepeni Celzija, jer viša temperatura uništava aktivne sastojke. Osušene cvjetove čuvajte u hermetički zatvorenim metalnim ili staklenim posudama na tamnom i suhom mjestu. Pravilno osušena i pohranjena droga može se koristiti do dvije godine.
Za one koji se zanimaju za uzgoj i primjenu ljekovitih biljaka općenito, vrijedi znati da arnika spada u zahtjevnije vrste za uzgoj jer zahtijeva kiselo tlo s pH vrijednošću između 5,0 i 5,5, dobru drenažu i umjerenu vlagu.
Često postavljana pitanja o arniki
Da li se arnika biljka može piti kao čaj?
Unutrašnja primjena sirove arnike nije bezbijedna. U većim dozama helenalin je toksičan i može izazvati ozbiljne nuspojave na srce i probavni sistem. Jedina bezbijedna unutrašnja primjena su odgovarajuće razrijeđeni homeopatski preparati, i to isključivo uz nadzor ljekara.
Za šta se koristi arnika gel?
Arnika gel koristi se za ublažavanje modrica, oteklina i bolova u mišićima nastalih sportskim aktivnostima ili fizičkim naporom. Nanosi se u tankom sloju na neoštećenu kožu, može se koristiti prije i nakon tjelesne aktivnosti. Gel se brzo upija i ne masti kožu.
Da li arnika pomaže kod proširenih vena?
Arnika se u narodnoj medicini koristi za ublažavanje tegoba površinskih upala vena i osjećaja teških nogu. Masaža s uljem ili mastom od arnike može privremeno poboljšati cirkulaciju i smanjiti otekline, no ne uklanja proširene vene. Za ozbiljnije tegobe neophodno je posavjetovati se s ljekarom.
Smije li se arnika nanositi na otvorene rane?
Ne. Arnika se ne smije nanositi na otvorene rane, ulceracije niti na oštećenu kožu. Primjenjuje se isključivo na neoštećenoj, intaktnoj koži.
Koliko dugo se smije koristiti arnika?
Preporučuje se kratkotrajna primjena, ne dulja od dvije do tri sedmice neprekidno. Dugotrajna primjena može izazvati ekzem i iritaciju kože. Nakon pauze od nekoliko sedmica, primjena se može nastaviti ako je potrebno.
Gdje kupiti arnika preparate?
Gel, mast, krema i tinktura od arnike dostupni su u ljekarnama i prodavnicama zdrave hrane. Suve cvjetove za pripremu domaćih preparata možete naći u herboristima i specijaliziranim prodavnicama ljekovitog bilja. Uz to, preparate arnike možete naručiti i putem interneta od provjerenih dobavljača.
