Lipa biljka: ljekovita svojstva, čaj i upotreba

Malo je drveta u našim krajevima koje se toliko poštovalo kao lipa. Stari Slaveni su vjerovali da grom nikad ne udara u nju, pa su njene grane pričvršćivali na krovove kuća, a djecu su rađali i krštavali u njenoj hladovini vjerujući da im donosi mir i dug život. Kad lipa procvjeta u junu, cijelo selo osjeti taj sladunjavi miris, i tada se zna: dolazi vrijeme berbe. Cvijet se suši, čuva preko zime i pije kad neko prehladi ili kad mu jednostavno treba šolja nečeg toplog da smiri nerve. Naši stari su lipu zvali i drvetom mira, sadili su je pored crkava, škola i seoskih trgova, mjesta gdje se ljudi okupljaju i gdje je hladovina najpotrebnija. Danas, kad većina ljudi posegne za kutijom čaja iz prodavnice, sve manje njih zna da baš ta ista biljka raste tik uz kućni prag, i da se uz malo strpljenja može sama ubrati i osušiti za cijelu zimu.

Šta je lipa i gdje raste

Lipa (Tilia) je listopadno drvo koje može narasti i preko 20, pa čak i 30 metara u visinu, a poneka stabla dožive i po nekoliko stotina godina starosti. Pripada porodici Tiliaceae, mada je novija botanička klasifikacija ubraja u širu porodicu Malvaceae. Prepoznatljiva je po srcastim listovima sa nazubljenim rubovima i sitnim, žućkastim cvjetovima koji rastu u grupicama zvanim gronje, sa karakterističnim uskim listićem koji prati svaku gronju. Raste samoniklo po listopadnim šumama sjeverne hemisfere, ali se često sadi i u parkovima, uz puteve i u dvorištima zbog guste hladovine koju pravi ljeti i zbog otpornosti na gradsku prašinu i zagađenje.

Kod nas lipa raste od nizinskih predjela do srednjih planinskih visina, često uz potoke i na vlažnijim, plodnijim tlima. Cijela je Bosna puna starih lipa, u mnogim selima postoji baš ta jedna stara lipa pod kojom se sjedi, priča i odmara. Osim ljekovite vrijednosti, lipa je i izuzetno važna medonosna biljka, pčele je obožavaju, a lipov med spada među najcjenjenije vrste meda na ovim prostorima.

Sitnolisna, krupnolisna i srebrolisna lipa

Sitnolisna lipa (Tilia cordata) ima manje listove i gronje sa pet do šesnaest cvjetova, cvjeta nešto ranije, obično početkom juna, i smatra se blažom po djelovanju. Krupnolisna lipa (Tilia platyphyllos) ima veće listove, gronje sa dva do sedam cvjetova i cvjeta koju sedmicu kasnije, krajem juna i početkom jula. Postoji i treća, manje poznata vrsta, srebrolisna ili bijela lipa (Tilia tomentosa), prepoznatljiva po naličju lista koje je prekriveno sitnim bijelim dlačicama, zbog čega izgleda kao posrebreno. Za čaj se mogu koristiti sve tri vrste, a razlika u djelovanju je zanemarljiva za domaću upotrebu, mada neki travari smatraju da sitnolisna ima nešto jače umirujuće djelovanje.

Aktivne tvari u lipovom cvijetu

Cvijet lipe nije samo mirisan, on je stvarno pun djelatnih tvari. Sadrži flavonoide, među kojima je najzastupljeniji kvercetin, zatim kemferol, tanine, sluzi, heterozide, pektin, eterično ulje i p-kumarinsku kiselinu. Tu su i vitamin C te minerali poput kalija i kalcija, mada u manjim količinama nego u samom voću ili povrću. Flavonoidi su zaslužni za veći dio umirujućeg i protuupalnog djelovanja, sluzi ublažavaju nadraženo grlo i kašalj, pektin blagotvorno djeluje na probavu, dok p-kumarinska kiselina pojačava izlučivanje mokraće i znojenje. Upravo ta kombinacija objašnjava zašto se lipa vijekovima koristila kod prehlade, nesanice i probavnih tegoba, sve u jednoj biljci, bez potrebe za kombinovanjem sa deset drugih sastojaka.

Zanimljivo je da se aktivne tvari razlikuju ovisno o dijelu biljke koji se koristi. Cvijet je najbogatiji flavonoidima i eteričnim uljem, kora sadrži više tanina i sluzi, dok list ima nešto slabiji, ali još uvijek koristan sastav, pogodan za blage svakodnevne čajeve.

Ljekovita svojstva lipe

Umirujuće i sedativno djelovanje

Lipa se u narodu smatra jednom od najblažih biljaka za smirenje. Čaj se pije uveče kod nervoze, napetosti i kad san jednostavno neće da dođe. Djeluje polako, bez pospanosti tokom dana, pa se često daje i nemirnoj djeci prije spavanja, u kupci ili kao slab čaj. Za razliku od nekih jačih sedativnih biljaka, lipa ne izaziva naviku niti otupljenost, zbog čega je pogodna za dugotrajniju, povremenu upotrebu. Za dodatno smirenje, dosta ljudi kombinuje lipu sa kamilicom, jer se njihovo djelovanje dobro nadopunjuje, kamilica više djeluje na stomak, a lipa na napetost u tijelu i glavi.

Kod odraslih koji pate od hroničnog stresa, čaj od lipe se preporučuje kao dio dnevne rutine, po mogućnosti u isto vrijeme svakog dana, jer tijelo tako lakše nauči da prepozna signal za opuštanje. Neki travari savjetuju i kombinaciju lipe sa matičnjakom ili nanom za osobe kojima se napetost osjeća prije svega u stomaku, kroz grčeve i nemir prije spavanja.

Prehlada, gripa i disajni putevi

Ovo je najpoznatija primjena lipe. Cvijet potiče znojenje, pomaže da temperatura brže padne i olakšava iskašljavanje guste sluzi. Kod upale grla čaj se može i grgljati, ne samo piti, jer djeluje blago antimikrobno na sluznicu usta i ždrijela. Kod bronhitisa i upornog kašlja, sluzi iz cvijeta lipe oblažu nadraženu sluznicu disajnih puteva i smanjuju iritaciju koja izaziva kašalj. Za jače prehlade travari često miješaju lipu sa zovom, kombinacija koja se generacijama koristi kad krene groznica, obje biljke pojačavaju znojenje i pomažu tijelu da se brže riješi infekcije.

Za suvi, iritirajući kašalj dobro djeluje i kombinacija lipe sa majčinom dušicom, koja ima jače antimikrobno i ekspektorativno djelovanje. Ova mješavina se tradicionalno priprema za djecu jer je blaga, prijatnog okusa i dobro se podnosi čak i kod manje djece kojoj se druge, jače biljke ne daju.

Probavne tegobe

Čaj od lipe opušta grčeve u stomaku i crijevima, pomaže kod nadutosti i lakše mučnine. Kod djece se često daje razblažen, u malim količinama, baš zbog tog blagog antispazmodičnog djelovanja. Neki travari ga preporučuju i kod takozvanog gastrokardijačnog sindroma, stanja kad višak gasova u stomaku pritiska i opterećuje rad srca, mada ovo nije klinički potvrđeno nego dolazi iz narodnog iskustva prenošenog s koljena na koljeno.

Blago djelovanje na probavu čini lipu pogodnom i za osobe sa osjetljivim stomakom, koje ne podnose jače, gorke biljne čajeve. Pektin sadržan u cvijetu dodatno pomaže radu crijeva, a kombinacija sa čajem od komorača ili anisa često se koristi kod nadutosti nakon obilnijih obroka.

Srce i cirkulacija

Ovdje treba biti oprezan. Lipa ima blago djelovanje na krvne sudove i može pomoći kod povišene viskoznosti krvi, ali redovna i dugotrajna upotreba u velikim količinama može opteretiti srce, na to upozorava i Institut za proučavanje ljekovitog bilja Dr Josif Pančić, jedna od ozbiljnijih ustanova koje se bave ljekovitim biljem u regiji. Zdravim osobama umjerena konzumacija, jedna do dvije šolje dnevno, uz povremenu pauzu, ne predstavlja problem. Ko ima ozbiljnije srčane tegobe, prije redovnog pijenja čaja od lipe treba se posavjetovati sa ljekarom, isto kao i kod gloga koji se tradicionalno koristi za srce, ali zahtijeva slično oprezno doziranje i praćenje.

Bubrezi i mokraćni sistem

Zahvaljujući p-kumarinskoj kiselini, lipa djeluje diuretski, pomaže tijelu da izbaci višak vode, soli i toksina. Zbog toga se koristi i kod blagih infekcija mokraćnih puteva, mada kod ozbiljnijih upala nikako ne zamjenjuje terapiju antibioticima ili drugim propisanim lijekovima. Slično diuretsko djelovanje ima i kopriva, pa se te dvije biljke ponekad kombinuju u čajnim mješavinama za čišćenje organizma i podršku radu bubrega, posebno u proljetnim mjesecima kada se tradicionalno radi takozvano čišćenje organizma nakon zime.

Koža i rane

Izvana, čaj od lipe se koristi za ispiranje manjih rana, prištića i kod hemoroidalnih čvorova, jer blago smiruje nadraženu kožu i sluznicu. Nije toliko snažan kao neke druge biljke namijenjene direktno cijeljenju tkiva, ali je odličan za nježnije, svakodnevno njegovanje, posebno kod osjetljive i lako nadražene kože. Ohlađeni čaj se ponekad koristi i kao tonik za lice, nanosi se pamučnim jastučićem nakon pranja, jer ostavlja kožu smirenu i manje crvenu.

Glavobolje i migrene

Zbog opuštajućeg djelovanja na krvne sudove i nervni sistem, čaj od lipe se u narodnoj medicini koristio i kod glavobolja izazvanih napetošću i stresom. Nije zamjena za lijek kod jače migrene, ali kao dodatna podrška, topla šolja čaja u mirnoj, zatamnjenoj prostoriji često pomaže da bol lakše prođe. Neki ljudi kombinuju lipu sa listom mente ili nanom za osvježavajući efekat koji dodatno olakšava simptome.

Podrška imunitetu

Iako lipa nije prva biljka koja se pominje kad je riječ o jačanju imuniteta, njeno redovno, ali umjereno korištenje tokom hladnijih mjeseci pomaže organizmu da se lakše nosi sa sezonskim virusima. Kombinacija znojenja, blagog antimikrobnog djelovanja i smirenja cijelog organizma čini je dobrim saveznikom u periodu kada je tijelo pod većim opterećenjem, posebno kod osoba koje su sklone čestim prehladama. Za jače, direktno poticanje odbrambenih snaga organizma, mnogi posežu za ehinacejom, dok se lipa prije svega koristi kao podrška tijelu koje se već bori s prvim simptomima, ne kao prevencija sama za sebe.

Vrijedi napomenuti i da lipa, za razliku od nekih drugih biljaka koje se preporučuju za imunitet, ima dvostruku korist tokom bolesti, s jedne strane smiruje simptome poput kašlja i grlobolje, a s druge strane pomaže tijelu da se lakše odmori, jer bolji san i manje napetosti direktno pomažu bržem oporavku.

Priprema čaja od lipe

Čaj od cvijeta

Jednu kašičicu sušenog cvijeta prelijte šoljom prokuhale vode i ostavite poklopljeno da odstoji petnaestak minuta, pa procijedite. Pije se tri šolje dnevno kod akutnih tegoba poput prehlade, a za smirenje i lakši san dovoljna je jedna šolja uveče. Tražite sušeni cvijet u rinfuzi, ne u filter vrećicama, jer takav čaj ima više eteričnih ulja i jači miris. Ako vam se ne sviđa okus, čaj se može zasladiti kašičicom meda, po mogućnosti baš lipovog, čime se pojačava i umirujući efekat.

Čaj od kore

Manje poznato, ali i kora lipe ima svoju primjenu. Koristi se za čišćenje jetre i bešike, priprema se slično kao čaj od cvijeta, samo se malo duže kuha, oko pet minuta na laganoj vatri, pa se ostavi da odstoji dodatnih deset minuta prije cijeđenja. Ovaj čaj ima nešto gorči, zemljaniji okus od čaja od cvijeta i pije se u manjim količinama, jedna do dvije šolje dnevno.

Tinktura od lipe

Za jače i brže djelovanje, posebno kod akutne napetosti ili nesanice, priprema se tinktura. Svježi ili sušeni cvijet stavlja se u staklenu posudu i prelijeva rakijom ili alkoholom jačine oko četrdeset procenata, tako da bude potpuno prekriven. Posuda se drži na tamnom mjestu tri do četiri sedmice, uz povremeno mućkanje, zatim se procijedi kroz gazu. Uzima se u kapima, obično dvadesetak kapi razrijeđenih u malo vode, po potrebi.

Druge upotrebe lipe

Osim čaja, od lipe se pravi i kupka za smirenje kod djece i odraslih, priprema se tako da se veća količina cvijeta prokuha, procijedi i doda u vodu za kupanje. Za dodatno opuštajući efekat, kupka se ponekad kombinuje sa lavandom, koja ima slično smirujuće djelovanje, ali s izraženijim mirisom koji dodatno pomaže opuštanju prije spavanja.

Lipov med, dobijen iz nektara cvjetova, spada među najcjenjenije vrste meda kod nas, gust je, aromatičan i sadrži dio istih flavonoida koji se nalaze i u samom cvijetu. Pčelari koji sele košnice bliže šumama lipe znaju koliko je taj period cvjetanja kratak i intenzivan, često svega desetak dana, ali dovoljan da pčele naprave velike zalihe ovog cijenjenog meda.

Lipa u kuhinji

Neki ljudi prave i sirup ili limunadu od svježeg cvijeta, osvježavajuće ljetno piće koje istovremeno gasi žeđ i smiruje. Priprema se tako što se šaka svježeg cvijeta prelije vrelom vodom sa dodatkom limuna i malo šećera ili meda, pa se ostavi da odstoji nekoliko sati, po mogućnosti preko noći u frižideru. Rezultat je blago sladunjav, cvjetni napitak koji djeca rado piju, a da uopšte ne znaju da piju nešto ljekovito. Osušeni cvijet se ponekad dodaje i u domaće mješavine čaja za kolače, dajući im prepoznatljiv, blago medeni miris.

Doziranje prema uzrastu

Doziranje čaja od lipe ne treba biti isto za odraslu osobu i za dijete, niti za nekoga ko čaj pije preventivno, a za nekoga ko se već bori sa simptomima prehlade. Kod odraslih, tri šolje dnevno smatraju se gornjom granicom za akutne tegobe, dok je za svakodnevno, preventivno pijenje dovoljna jedna šolja. Kod starijih osoba, posebno onih sa poznatim srčanim tegobama, doza se drži na jednoj slabijoj šolji, uz obaveznu pauzu nakon nekoliko sedmica redovnog korištenja.

Ova doziranja su okvirna i zasnovana na tradicionalnoj upotrebi, ne na strogim kliničkim smjernicama, pa se kod bilo kakve nedoumice, posebno kod male djece, hronične bolesti ili trudnoće, uvijek isplati kratko pitati farmaceuta prije redovnog uvođenja čaja u svakodnevnu rutinu.

Nuspojave i kontraindikacije

Lipa je uglavnom blaga i sigurna biljka, ali postoje situacije kad treba biti pažljiviji. Trudnice i dojilje trebaju je koristiti samo povremeno i uz savjet ljekara, jer veće količine mogu djelovati na hormonalnu ravnotežu. Osobe koje uzimaju diuretike ili lijekove sa litijumom trebaju biti oprezne jer lipa može pojačati njihovo djelovanje i poremetiti ravnotežu tečnosti u tijelu. Kod alergije na biljke iz roda Tilia moguća je pojava kontaktnog dermatitisa ili blaga alergijska reakcija u ustima, a takve reakcije opisuje i portal Kreni zdravo koji navodi i preporuke stručnjaka o umjerenoj konzumaciji. I još jednom, ko ima srčano oboljenje, ne treba piti veće količine čaja od lipe bez konsultacije sa ljekarom.

• Trudnoća i dojenje, samo uz oprez i umjerenost
• Srčana oboljenja, izbjegavati veće doze i dugotrajnu upotrebu
• Terapija diureticima ili litijumom, mogući pojačan efekat
• Alergija na rod Tilia, moguć kontaktni dermatitis
• Male djece, koristiti samo razblažen čaj i u manjim količinama
• Osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi, savjetovati se s ljekarom

Berba i sušenje lipe

Cvijet lipe bere se po suhom i sunčanom vremenu, obično u junu ili julu, čim se otvori većina cvjetova u gronji. Bere se cijela gronja, sa onim malim listićem koji je prati, jer i on nosi dio djelatnih tvari. Najbolje vrijeme za berbu je prijepodne, kad rosa ispari, ali dok sunce još nije prejako, jer visoka vrućina ubrzava isparavanje eteričnih ulja iz cvijeta.

Suši se u sjeni, na promajnom mjestu, nikad na direktnom suncu jer gubi boju i miris. Cvjetovi se rasporede u tankom sloju na čistoj krpi ili papiru i povremeno okreću da bi se sušenje odvijalo ravnomjerno. Kad se dobro osuši, cvijet postaje krt i lako se lomi među prstima, tada se čuva u papirnoj kesi ili platnenoj vrećici, na tamnom i suhom mjestu, i ostaje upotrebljiv otprilike godinu dana. Nakon toga gubi veći dio arome i djelatnih tvari, pa se preporučuje svake godine obnoviti zalihe. Za jaču aromu i lakše disanje, mnogi lipu kombinuju sa omanom, biljkom koja se tradicionalno bere u sličnom periodu i ima izraženo djelovanje na pluća i disajne puteve.

Lipa u narodnoj tradiciji i vjerovanjima

Lipa je na ovim prostorima daleko više od obične ljekovite biljke, ona je dio kulturnog naslijeđa čitavog Balkana. Smatrana je stablom sudbine, sađena je na dan rođenja djeteta, a vjerovalo se da čuva kuću od zla i nesreće. Stari Slaveni su lipu poštovali kao sveto drvo, sastajali su se ispod nje na dogovore i vijećanja, jer se vjerovalo da mjesto pod lipom donosi mudrost i mir prilikom donošenja važnih odluka.

U mnogim selima širom Bosne i Hercegovine i danas postoji stara lipa u centru mjesta, često stara i po nekoliko stotina godina, oko koje se generacijama okupljaju mještani. Ta stabla se čuvaju kao dio zajedničke baštine, a njihovi cvjetovi se i dalje beru za zimske zalihe čaja, po istom principu kako su to radile bake i prababe. Za pregled drugih biljaka koje su dio istog narodnog nasljeđa i tradicionalne upotrebe na Balkanu, pogledajte naš kompletni vodič kroz ljekovito bilje.

Česta pitanja o lipi

Može li se čaj od lipe piti svaki dan?

Može, ali u umjerenim količinama, jedna do dvije šolje dnevno. Svakodnevno pijenje u velikim količinama, mjesecima bez pauze, nije preporučljivo zbog mogućeg opterećenja srca, pa se preporučuje povremena pauza od nekoliko sedmica.

Je li lipa sigurna za djecu?

Jeste, u razblaženom obliku i manjim količinama. Često se koristi i u kupci za smirenje nemirne ili hiperaktivne djece prije spavanja, a kod prehlade se daje blaži čaj, slabiji od onog za odrasle.

Lipa ili kamilica za bolji san?

Obje djeluju umirujuće, ali na malo drugačiji način. Kamilica više opušta probavu i stomak, dok lipa djeluje blaže na nervni sistem i pogodnija je kad je uzrok nesanice napetost, a ne probavne tegobe. Mnogi ih zato i kombinuju u istoj šolji za pojačan efekat.

Koji dio lipe je najljekovitiji?

Cvijet se najviše koristi i ima najviše dokumentovanih svojstava, ali i kora i list imaju svoju primjenu, kora prije svega za jetru i bešiku, dok se list koristi za blaže, svakodnevne čajeve.

Da li lipov med ima ista svojstva kao čaj?

Djelimično. Med zadržava dio flavonoida iz nektara, ali je znatno slabijeg djelovanja od čaja pripremljenog direktno od sušenog cvijeta, jer se tokom prerade dio djelatnih tvari gubi.

Koliko dugo se čuva sušeni cvijet lipe?

Pravilno osušen i čuvan na suhom, tamnom mjestu, cvijet zadržava svoja svojstva otprilike godinu dana. Nakon toga i dalje se može koristiti, ali je aroma i djelovanje znatno slabije.

Može li se lipa kombinovati sa drugim biljkama?

Može, i to je česta praksa u narodnoj medicini. Najčešće se kombinuje sa zovom i kamilicom kod prehlade, sa majčinom dušicom kod kašlja, te sa lavandom u kupkama za smirenje.

Zašto se lipa naziva stablom sudbine?

Naziv dolazi iz starih slavenskih vjerovanja, prema kojima se lipa sadila na dan rođenja djeteta kako bi pratila njegov život i donosila mu sreću i zaštitu. Ovo vjerovanje se zadržalo u mnogim selima do danas, gdje se stara porodična lipa i dalje smatra dijelom kućne tradicije.

Da li lipa gubi svojstva kuhanjem?

Djelimično. Cvijet se ne preporučuje dugo kuhati jer dio eteričnih ulja isparava na visokoj temperaturi, zato se priprema preljevanjem vrelom vodom i ostavljanjem da odstoji, a ne kuhanjem na vatri. Kora, za razliku od cvijeta, podnosi kraće kuhanje bez značajnijeg gubitka djelatnih tvari.