Matičnjak – ljekovita biljka za smirenje, san i zdravlje

Matičnjak je jedna od onih biljaka koje čim ih dotaknete odaju svoj miris. Dovoljno je protrljati list među prstima i osjetiti onaj poznati, blago limunast vonj po kojem je i prepoznatljiv širom naših krajeva. Vjekovima se koristi kao pomoć za smirenje, za lakše usnivanje i za umirivanje probavnih tegoba, a danas se sve više spominje i u naučnim istraživanjima koja potvrđuju ono što je narodna medicina odavno znala. U nastavku teksta pogledat ćemo šta je zapravo matičnjak, koja su njegova ljekovita svojstva, kako se priprema čaj i tinktura, kako se uzgaja u vrtu ili saksiji, te na šta treba paziti prilikom njegove upotrebe.

Šta je matičnjak

Matičnjak (lat. Melissa officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača, iste one kojoj pripadaju bosiljak i majčina dušica. Raste uspravno, razgranato, a stabljika joj je četverobridna kao i kod većine biljaka iz ove porodice. U zavisnosti od uslova uzgoja, može narasti od pola metra pa sve do metar visine. Listovi su jajolikog oblika, nazubljenih rubova, s lica glatki, a na naličju blago dlakavi. Kada su mladi, sjajno su zelene boje, a upravo po njima matičnjak najlakše prepoznajemo, jer u mladom stadiju veoma liče na list koprive. Cvjeta od juna do augusta, a cvjetovi su sitni, bijeli do blijedoljubičasti, i veoma privlačni pčelama, po čemu je biljka i dobila ime, jer riječ Melissa na grčkom znači pčela.

Narodni nazivi matičnjaka

U narodu se matičnjak naziva na više načina, u zavisnosti od kraja u kojem se koristi. Najčešće čujemo naziv melisa, a pored njega u upotrebi su i nazivi limunka, čelinjak, medenka, maternjak, matičnik, pčelinja trava, pčelinjak i rojevac. Svi ovi nazivi vezani su ili za miris limuna koji biljka širi, ili za njenu vezu s pčelama koje je rado posjećuju tokom cvatnje.

Kako izgleda matičnjak (botanički opis)

Korijen matičnjaka je razgranat, s brojnim podzemnim izdancima iz kojih se s vremenom razvijaju nove stabljike, zbog čega se biljka vrlo lako širi po vrtu. Stabljika je uspravna i razgranata, a listovi imaju dugu peteljku i nikad nisu srcolikog oblika, po čemu se u mladosti razlikuju od koprive. Cijela biljka odiše ugodnim mirisom limuna, dok je okus aromatičan i pomalo gorkast.

Porijeklo i historija upotrebe

Matičnjak potiče s istočnog Sredozemlja i zapadne Azije, a danas se udomaćio gotovo po cijelom svijetu, od Evrope preko Sjeverne Amerike do Azije i Australije. Prvi zapisi o njegovoj upotrebi potječu još iz antičke Grčke, gdje ga je opisao Teofrast u četvrtom vijeku prije nove ere. U srednjem vijeku matičnjak su u Evropu prenijeli arapski ljekari, a njemačka redovnica Hildegard von Bingen u dvanaestom vijeku zapisala je da onaj ko jede matičnjak rado će se smijati, jer njegova toplina zahvata slezenu i srce čini radosnim. Zbog svog djelovanja na srce, u narodu je dugo nazivan i biljkom za srce.

Hemijski sastav matičnjaka

Ljekovitost matičnjaka dolazi iz njegovog bogatog hemijskog sastava. Listovi sadrže eterično ulje čiji su glavni sastojci citral, citronelal i geraniol, a upravo oni daju biljci prepoznatljiv miris limuna. Pored eteričnog ulja, matičnjak sadrži i ružmarinsku kiselinu, jedno od najvažnijih jedinjenja odgovornih za umirujuće djelovanje, zatim kafeinsku i hlorogensku kiselinu, flavonoide poput luteolina i kvercetina, te tanine i triterpenske spojeve. Listovi su bogati i vitaminom C i provitaminom A, što doprinosi njegovom antioksidativnom djelovanju.

Ljekovita svojstva matičnjaka

Matičnjak se koristi za širok spektar tegoba, a njegova djelovanja mogu se podijeliti u nekoliko cjelina, od umirujućeg djelovanja na živce, preko pomoći kod probavnih tegoba, pa sve do djelovanja na imunitet i pamćenje.

Matičnjak za smirenje i san

Najpoznatije djelovanje matičnjaka jeste ono sedativno. Pomaže kod nervoze, napetosti i unutrašnjeg nemira, a posebno je koristan osobama koje teško utonu u san ili se bude usred noći. Za razliku od nekih sintetskih sredstava za smirenje, ne stvara naviku niti izaziva omamljenost, pa je pogodan i za djecu i za starije osobe. Istraživanja pokazuju da kombinacija matičnjaka i valerijane po djelotvornosti može biti slična blagim sintetskim lijekovima za smirenje, a bez nuspojava koje oni izazivaju. Zdravi ljudi koji su uzimali oko 240 miligrama matičnjaka dnevno prijavili su bolji kvalitet sna, dok su osobe s poteškoćama sa spavanjem, uz dozu od 80 miligrama tokom šest sedmica, imale bolji odmor i lakše buđenje.

Matičnjak za probavu

Matičnjak se tradicionalno koristi kod nadutosti, grčeva i mučnine. Djeluje antispazmodično, što znači da opušta glatku muskulaturu probavnog trakta i tako ublažava grčeve. Zbog toga se često preporučuje kod funkcionalne dispepsije, odnosno kod osjećaja punoće i neugode nakon jela. Jedno istraživanje na osobama koje su imale probavne tegobe pokazalo je da je kombinacija matičnjaka i artičoke značajno smanjila neugodu u stomaku u odnosu na osobe koje nisu uzimale ovu kombinaciju.

Matičnjak za imunitet i antivirusno djelovanje

Zahvaljujući ružmarinskoj kiselini i drugim polifenolima, matičnjak ima izraženo antivirusno djelovanje. Skraćuje trajanje prehlade i smanjuje mogućnost njenog ponavljanja, a najviše je proučavan njegov učinak na virus herpesa. Kod djelovanja na organizam u cjelini, matičnjak pomaže i smanjenju broja upala, čime posredno jača otpornost organizma.

Matičnjak za pamćenje i koncentraciju

Nekoliko istraživanja potvrdilo je da matičnjak poboljšava koncentraciju i pospješuje rješavanje zadataka koji zahtijevaju pažnju. Zbog toga se preporučuje učenicima i studentima u periodima pojačanog učenja. Novija istraživanja pokazala su i pozitivne efekte na osobe s Alzheimerovom bolešću, kod kojih dugoročno korištenje ekstrakta matičnjaka, često u kombinaciji s ružmarinom, smanjuje periode mentalne smetenosti i pozitivno djeluje na smirenje nervnog sistema.

Matičnjak za srce i cirkulaciju

Matičnjak se odavno naziva biljkom za srce, a savremena istraživanja djelimično potvrđuju ovaj narodni naziv. Pokazalo se da može pomoći kod regulacije krvnog pritiska i snižavanja povišenog broja otkucaja srca, dok novija istraživanja ukazuju i na mogući pozitivan utjecaj na nivo holesterola. Kod osoba koje su prošle operaciju premoštavanja krvnih sudova, uzimanje matičnjaka tokom sedam dana pokazalo je poboljšanje kvaliteta sna kod više od polovine ispitanika, što je posredno doprinijelo i bržem oporavku.

Matičnjak za herpes na usni

Krema od matičnjaka pokazala se djelotvornom kod herpesa na usni. U istraživanju u kojem je učestvovalo šezdesetak osoba na početku pojave herpesa, primjena kreme već drugog dana smanjila je jačinu neugode, broj mjehurića i veličinu same lezije. Ono što je posebno važno jeste da matičnjak, za razliku od nekih klasičnih antivirusnih lijekova, ne izaziva otpornost virusa, pa se može koristiti i kod ponovljenih izbijanja. Pregled dostupnih istraživanja o antioksidativnom i antivirusnom djelovanju matičnjaka dostupan je na stranici Nacionalne medicinske biblioteke.

Matičnjak kod menstrualnih tegoba

Zahvaljujući ružmarinskoj kiselini, matičnjak može ublažiti grčeve i umor koji prate menstrualni ciklus. Zbog blagog djelovanja na nervni sistem, korisan je i kod razdražljivosti i promjena raspoloženja koje se javljaju u tom periodu, a često se kombinira s kamilicom radi pojačanog umirujućeg efekta.

Uzgoj matičnjaka

Matičnjak spada u biljke koje se lako uzgajaju, pa je zbog toga čest stanovnik domaćih vrtova, bilo da se sadi zbog ljekovitosti, mirisa ili zato što privlači pčele.

Tlo i lokacija za sadnju

Za matičnjak su najbolja rastresita, humusom bogata i umjereno vlažna tla, blago kisele do neutralne reakcije. Teška, glinasta i previše vlažna tla treba izbjegavati jer biljka ne podnosi zastoj vode u korijenu. Najbolje uspijeva na suncu ili polusjeni, a u potpunoj sjeni raste sporije i manje je mirisna.

Sadnja iz sjemena, sadnica i reznica

Matičnjak se može razmnožavati na tri načina, sjemenom, sadnicama ili reznicama, a najjednostavnije je podjelom starijeg busena. Sjeme se sije u proljeće, a klijanje obično traje između petnaest i dvadeset dana, mada u nekim slučajevima može potrajati i do tri sedmice. Presadnice se sade u jesen ili rano proljeće, s razmakom od najmanje dvadesetak do trideset centimetara između biljaka, dok razmak između redova treba biti oko šezdeset centimetara. Ako se razmnožava reznicama, dovoljno je odrezati vršni dio stabljike dugačak desetak centimetara, ukloniti donje listove i staviti reznicu u vodu dok ne razvije korijen.

Njega tokom sezone

Matičnjak ne traži mnogo pažnje. Zalijeva se umjereno, samo kada je površina zemlje suha, a tokom sušnih perioda učestalije. Okopavanje se radi kada se pojavi pokorica ili korov, obično dva do tri puta godišnje, dok se orezivanje obavlja u proljeće ili rano ljeto kako bi biljka postala bujnija i grančavija. Prihrana organskim gnojivom ili kompostom nije obavezna, ali pomaže boljem razvoju listova.

Uzgoj matičnjaka u saksiji

Matičnjak se odlično razvija i u saksiji ili teglici, na balkonu ili prozoru, uz uslov da ima najmanje pet sati direktne svjetlosti dnevno. Kod uzgoja u posudi važno je obezbijediti dobru drenažu, a kada korijen zagusti, biljku treba presaditi u veću posudu ili je proriditi. Zimi je posude s matičnjakom najbolje skloniti na zaštićeno mjesto.

Prezimljavanje matičnjaka

Matičnjak dobro podnosi hladnoću i pod snježnim pokrivačem izdrži i vrlo niske temperature. U izuzetno oštrim zimama, posebno ako nema snijega, preporučuje se lagano prekrivanje slamom ili suhim lišćem. Jednom zasađen, matičnjak može ostati na istom mjestu i po desetak godina.

Berba i sušenje listova

Listovi se beru ujutro, nakon što se rosa osuši, a najbolje vrijeme za berbu jeste neposredno prije cvatnje, obično krajem maja ili početkom juna, jer tada biljka sadrži najviše eteričnog ulja. Beru se mladi, zdravi listovi bez oštećenja, a nakon berbe suše se u prozračnom i zasjenjenom prostoru kako bi zadržali boju i miris. Osušeni matičnjak čuva se u papirnim vrećicama, na suhom i hladnom mjestu, gdje zadržava svoja svojstva i do godinu dana.

Priprema čaja od matičnjaka

Priprema čaja od matičnjaka izuzetno je jednostavna. Jedna kašika suhog lišća prelije se s dva decilitra prokuhale vode, poklopi i ostavi da odstoji desetak minuta, a zatim se procijedi. Čaj se može piti do tri puta dnevno, a posebno je koristan uveče, sat vremena prije spavanja, kada djeluje na kvalitetniji san. Za pojačan umirujući efekat, matičnjak se dobro slaže s lavandom, dok se u kombinaciji sa zelenim čajem koristi za opuštanje tokom dana bez pospanosti.

Priprema tinkture od matičnjaka

Za pripremu tinkture potrebna je manja staklena tegla koja se do dvije trećine napuni svježim ili osušenim matičnjakom, a zatim prelije rakijom jačine oko pedeset posto tako da list bude potpuno prekriven. Tegla se odloži na tamno i suho mjesto najmanje sedam dana, uz povremeno protresanje, nakon čega se sadržaj procijedi kroz gazu. Tinktura se čuva u tamnoj bočici i koristi se u manjim dozama, obično nekoliko kapi razrijeđenih u vodi, prema potrebi.

Ostale upotrebe matičnjaka

Matičnjak u kulinarstvu

Osim kao čaj, matičnjak se koristi i kao začin. Svježi listovi dodaju se salatama, juhama i umacima, a najbolje je dodati ih pred kraj kuhanja kako bi zadržali miris. Koristi se i za aromatiziranje sirćeta, u pripremi likera te u osvježavajućim ljetnim napicima i koktelima.

Matičnjak u kozmetici i aromaterapiji

Zahvaljujući antivirusnim i umirujućim svojstvima, matičnjak je čest sastojak kozmetičkih proizvoda. Od njega se prave tonici, hidrolati, kreme i losioni namijenjeni njezi masne i problematične kože, jer ovakvi proizvodi hidratiziraju kožu i vraćaju joj ravnotežu. Eterično ulje matičnjaka koristi se i u aromaterapiji, gdje udisanje njegovog mirisa doprinosi opuštanju i smirenju.

Doziranje matičnjaka

Doziranje matičnjaka zavisi od oblika u kojem se koristi. Kod čaja, uobičajena doza je jedna do dvije kašike suhog lišća dnevno, podijeljene u više obroka. Kod ekstrakata i kapsula, istraživanja su najčešće koristila doze između tri stotine i hiljadu petsto miligrama dnevno, u zavisnosti od svrhe upotrebe. Prije uzimanja koncentriranijih oblika, poput kapsula ili standardiziranih ekstrakata, preporučuje se konsultacija s ljekarom ili farmaceutom. Detaljan pregled doziranja prema pojedinim istraživanjima može se pronaći i na Examine bazi podataka o suplementima.

Nuspojave i kontraindikacije

Matičnjak se generalno smatra bezbjednom biljkom s malim brojem nuspojava. U rijetkim slučajevima može izazvati glavobolju, blagu vrtoglavicu ili nelagodu u stomaku. Osobe koje uzimaju sedative ili lijekove za štitnu žlijezdu trebale bi biti oprezne, jer matičnjak može stupiti u interakciju s ovim lijekovima. Trudnice i dojilje, kao i djeca mlađa od dvanaest godina, trebali bi koristiti matičnjak samo uz savjet ljekara, posebno kada je riječ o koncentriranim oblicima poput ekstrakata i kapsula.

Matičnjak u kombinaciji s drugim biljkama

Matičnjak se dobro slaže s brojnim ljekovitim biljkama, a kombinacija zavisi od svrhe upotrebe. Za jačanje umirujućeg efekta, često se kombinira sa žalfijom i valerijanom, dok se za jutarnji doručak dobro slaže s crnim čajem. Kod probavnih tegoba, matičnjak se kombinira s majčinom dušicom, a kod jačanja imuniteta dobru kombinaciju čini s ehinaceom. Za menstrualne tegobe koristi se zajedno sa stolisnikom, a nekad se u smjesu dodaje i kamilica radi dodatnog umirujućeg djelovanja. Ovakve mješavine se u narodnoj medicini prave po iskustvu i osjećaju, a svaka dodata biljka unosi svoj poseban doprinos ukupnom djelovanju čaja, bilo da je riječ o pojačanom umirujućem efektu, boljoj probavi ili prijatnijem ukusu.

Osim ovih kombinacija, matičnjak je čest sastojak mješavina namijenjenih opštem jačanju organizma i podizanju imuniteta, gdje se nalazi zajedno s biljkama poput kalopera, čiji gorak ukus dobro balansira blagu slatkastu notu matičnjaka. Slična situacija je i s nanom, s kojom matičnjak dijeli i porodicu i sličan osvježavajući miris, pa se ove dvije biljke često nalaze zajedno u domaćim mješavinama čaja namijenjenim opuštanju nakon napornog dana. Ovakve mješavine se pripremaju po ukusu, a količina svake pojedine biljke prilagođava se prema tome šta se želi postići, umirenje, osvježenje ili pomoć kod probavnih tegoba.

Često postavljana pitanja

Da li je matičnjak isto što i melisa?

Da, melisa je samo drugi naziv za istu biljku. Latinski naziv Melissa officinalis doveo je do toga da se u narodu ustalio i naziv melisa, dok se u drugim krajevima koristi naziv matičnjak.

Može li se matičnjak piti svaki dan?

Može, jer se smatra bezbjednom biljkom uz umjerenu upotrebu. Preporučuje se jedna do dvije šoljice čaja dnevno, a duže i intenzivnije korištenje koncentriranih oblika bolje je konsultirati s ljekarom.

Smiju li trudnice piti čaj od matičnjaka?

Čaj u umjerenim količinama se generalno smatra sigurnim, ali koncentriranije oblike poput ekstrakata i kapsula trudnice bi trebale izbjegavati ili koristiti isključivo uz savjet ljekara.

Koliko dugo matičnjak ostaje na istom mjestu u vrtu?

Jednom zasađen, matičnjak može ostati na istom mjestu i do deset godina, uz minimalnu njegu. Zbog svog razgranatog korijena, s vremenom se širi pa ga je dobro povremeno prorijediti.

Da li matičnjak ima nuspojava kod djece?

Čaj od matičnjaka rijetko izaziva nuspojave, pa se smatra pogodnim i za djecu, uključujući i pomoć kod nemirnog sna. Ipak, kod male djece je bolje početi s manjim količinama i pratiti reakciju organizma.