Raskovnik je jedna od najzagonetnijih biljaka slavenskog nasljeđa. U narodnom predanju opisivana je kao trava koja otvara svako zaključano, otkriva skriveno blago i donosi sreću onome ko je posjeduje. O njoj je pisao i Vuk Stefanović Karadžić u Prvom srpskom rječniku, vojnici su je šivali u postavu uniforme, a starci su je čuvali ispod kućnog praga omotanu crvenim koncem. Istovremeno, raskovnik biljka postoji i kao stvarna, botanički opisana vrsta s dokumentiranim ljekovitim svojstvima. Ono što zbunjuje mnoge jest da ova dva pojma dijele isto ime, a govore o različitim stvarima.
Što je raskovnik biljka – botanički ili mitski
Na ovim prostorima pod imenom raskovnik kriju se dva potpuno različita pojma koja su se s vremenom isprepletla. Botanički raskovnik je stvarna, višegodišnja zeljasta biljka latinskog naziva Laserpitium siler, poznata i pod sinonimima Peucedanum officinale i Laserpitium trilobum. Pripada porodici štitarki i raste na planinskim kamenitim mjestima od Balkana do Kavkaza. Njeno ljekovito djelovanje koriste travari i homeopate, a zabilježeno je i u starim herbarima iz 19. vijeka.
Mitski raskovnik je biljka iz slavenskog folklora čiji botanički identitet nikad nije naučno potvrđen. U različitim krajevima poistovjećivana je s paprati koja “cvjeta” na Ivanjdan, s čkaljom, s divljim sljezom, pa i s mandragorom. U nekim kazivanjima tvrdi se da uopće ne raste iz zemlje, već je donose životinje, najčešće zmije. Ono što je svugdje zajedničko jest vjerovanje da ima moć otključavanja svega što je zaključano. U istočnoj Srbiji pod raskovnikom se konkretno podrazumijeva Laserpitium siler, ali na širem slavenskom prostoru to nije pravilo. Za ostale planinske ljekovite biljke ovog podneblja vrijedi pogledati stranicu ljekovite biljke.
Kako izgleda raskovnik i kako ga prepoznati
Stabljika raskovnika je zelene boje, vretenastog oblika, uzdužno brazdasta i šuplja. Razgranata je i može narasti od 60 do 120 cm visine. Listovi se nalaze na nadzemnom dijelu, uski su i trostruko razdijeljeni. Cvijet raskovnika je štitast, s bijelim cvastima, a cvjeta od juna do avgusta. Plod je sitan, veličine od 6 do 12 mm, ukusom podsjeća na kim ali je gorči i oštriji.
Koren raskovnika je smeđe boje, dužine oko 15 cm i grana se na dva dijela. Miris mu nije neprijatan, dok je ukus oštar i gorak. Nadzemni dio biljke u narodu se uspoređuje s kosom, a podzemni s ljudskom figurom. Po toj sličnosti s ljudskim tijelom zadržalo se i uvjerenje o muškom i ženskom raskovniku – prema obliku korijena moguće je, kažu travari, razaznati glavu, vrat i noge.
Za prepoznavanje ove biljke, a naročito za branje i liječenje, obavezno se posavjetovati s travarom ili botaničarem. Postoje slične biljke iz iste porodice koje su otrovne, pa samostalna berba bez znanja nije preporučljiva. Slična opasnost od zamjene postoji i kod omana, planinske biljke čiji koren nalikuje korijenima nekoliko srodnih vrsta pa ga neiskusni berači često zamijene.
Gdje raste raskovnik i zašto ga je teško naći
Raskovnik je planinska biljka. Raste na suhim i kamenitim mjestima: strmim padinama, suhim planinskim livadama i kamenjarima. Prisutan je u planinama srednje i južne Europe, na Balkanu i na Kavkazu. Na prostoru bivše Jugoslavije posebno je zastupljen u planinskim krajevima istočne Srbije, konkretno na planinama Rtanj, Homolje i Suva planina. U Bosni i Hercegovini raste na kamenitim planinskim staništima u pojasu gdje dominiraju suhe trave i kamenjari, ali nema sistematskog botaničkog mapiranja nalazišta.
Trava raskovnik poznata je više od 2.000 godina i hiljadama se godina brala bez ikakve kontrole. Dva su razloga zašto je danas rijetka i ugrožena. Prvo, bila je predmet masovnog i nekontrolisanog branja jer su je narodi smatrali svemoćnom biljkom. Drugo, staništa su joj se suzila zbog promjena u korištenju planinskog zemljišta. U Engleskoj i Njemačkoj raskovnik je blizu izumiranja. Ne nalazite ga na prodajnom štandu zelene pijace ni u supermarketu – kupuje se isključivo kod pouzdanih travara i homeopata, a i tamo ga je sve teže pronaći. Ugrožen status dijele i neke druge planinske ljekovite biljke, primjerice arnika, planinska biljka koja se sve rjeđe sreće u prirodi zbog prekomjernog branja.
Raskovnik u slavenskom folkloru – trava koja otvara svako zaključano
U slavenskim narodima raskovnik je oduvijek bio mnogo više od ljekovite trave. Vuk Stefanović Karadžić zabilježio je u Prvom srpskom rječniku: “Raskovnik je neka trava, za koju se misli da se njom, svaka brava i svaki drugi zaklop otvori sam od sebe. Otuda naziv raskovnik, jer raskiva i otvara sve.” Postoji vjerovanje da ova magijska biljka živi samo jedan dan: nikne u sumrak, procvjeta tokom noći i ujutro uvene. Vjerojatno zato što se do nje teško dolazi.
U narodu je poznata i pod imenima ključ-trava, skakač i trkač – jer njen cvijet navodno skače i preskače u Ivanovljevoj noći. U slovenskim izvorima naziva se i kornjačina trava jer se kornjača smatrala poznavaocem i čuvarom ove biljke. Čuvala se u tajnosti, omotana crvenim koncem, ispod kućnog praga ili između ikona. Raskovnik štiti kuću od nesreće, pomaže proširenju porodice i donosi napredak. Svaki raskovnik treba biti namijenjen samo jednoj osobi – ne smije se dijeliti. Vojnici su ga šivali u postavu uniforme i nosili kao amajliju vjerujući da ih u boju neće doseći nijedan metak.
Slično raskovniku, i drugi biljni tamjani i smole imaju dugu tradiciju duhovne i zaštitne primjene u ovim krajevima. Za tamjan i njegovu ulogu u narodnoj tradiciji pročitajte više na stranici tamjan.
Legenda o zmiji i raskovniku
Najpoznatija legenda kaže da kad je zmija zatvorena u kutiji i ne može pobjeći, ona pozove drugu zmiju koja joj donese raskovnik u ustima. Čim trava raskovnik dotakne katanac, on se sam otvori. Ako čovjek tada brzo uzme biljku, može je posjedovati, ali samo ako mu je srce čisto i ruke nisu vezane zlom namjerom. Postoji i varijanta s kovačnicom: baci raskovnik unutra i kovač neće moći raditi ni uz sav trud. U nekim kazivanjima lopovi su si odsjecali prst i stavljali raskovnik na ranu da zaraste, a tom rukom mogli su poslije otvoriti sve brave i sanduke.
Legenda iz Šumadije bilježi da je jedan zemunski trgovac metnuo ženu u bukagije i pustio je da hoda po livadi. Tamo gdje bi se bukagije same otvorile moralo je biti raskovnika. Ako bi za vrijeme košenja trave kosa pukla, trebalo je skupiti travu iz zadnjeg potkosa i njome doticati zaključan katanac. Kad bi se naišlo na raskovnik, katanac bi se otvorio.
Kako su naši stari tražili raskovnik
Raskovnik se nikad nije sadio ni gajio. Smatralo se da ga ne možeš imati ako ga tražiš zbog koristi – možeš ga naći samo ako ti je potreban za nešto pravedno: da pomogneš drugom, da spasiš stoku, da oslobodiš zarobljenog. U Šumadiji i Istočnoj Srbiji ljudi su znali ići u šumu s konopcem i katancem prateći kuda zmija ide. Ako bi se katanac sam otvorio, to je bio znak da je raskovnik u blizini.
Pratila se i kornjača i jež, koji su se smatrali poznavalacima skrovitih mjesta gdje raste ova biljka. U slovenskim izvorima naglašeno je da su ga mogli naći samo posvećeni ili “htonske životinje” – zmije, kornjače, vrane i svrake. Bere se uoči Đurđevdana, u noći između petog i šestog maja, kada prema narodnom vjerovanju ima najveću moć i najjaču energiju.
Muški i ženski raskovnik – amajlija za ljubav
Raskovnik je korenasta biljka čiji oblik korijena može podsjećati na muško ili žensko tijelo. Prema obliku korijena iskusni travari tvrde da je moguće razaznati glavu, vrat, noge i pol biljke. Po tom razlikovanju postoje muški raskovnik i ženski raskovnik, a u par se nose zajedno.
Kao amajlija za sreću u ljubavi nosi se u paru u crvenoj platnoj vrećici. Bere se u noći između 5. i 6. maja, uoči Đurđevdana, kada ima najveću energiju i pomaže onima koji nemaju sreće u ljubavi. Koristile su ga i starije žene stavljajući ga u jastuke djeci koja su kasno progovarala, vjerujući da će ih “osloboditi jezika”. U ljubavnoj magiji koristio se i da bi se “otključalo” nečije srce prema osobi koja ga voli. Slično simboličko i zaštitno djelovanje pripisivalo se i smilje, biljci koja je i danas prisutna u narodnoj tradiciji i običajima ovih prostora.
Raskovnik ljekovita svojstva – što kaže narodna medicina
Ljekovita svojstva raskovnika zabilježena su u narodnoj medicini već više od 2.000 godina. Biljka je bila poznata i u Engleskoj i Njemačkoj gdje su je travari koristili u pripremi raznih preparata. Sve navedene primjene dolaze iz tradicije narodne medicine – za liječenje bilo kojeg stanja savjet travara ili ljekara je obavezan, a samostalna primjena nije preporučljiva.
U narodnoj medicini trava raskovnik koristi se za:
- protivotrov pri zmijskom ujedu (najstarija zabilježena primjena)
- tetanus
- čir na želucu i probavne smetnje
- poboljšanje varenja
- žuticu
- giht i bolesti zglobova
- išijas
- astmu
- epilepsiju
- vodenu bolest (edem)
- impotenciju kod muškaraca
- poticanje menstruacije
- kontracepciju
- sok od raskovnika za kataraktu
Važna napomena: raskovnik se u narodnoj medicini koristio i za poticanje menstruacije i za kontracepciju, što znači da trudnice ne smiju koristiti nikakav preparat od ove biljke. Obavezno savjetovanje s ljekarom ili kvalificiranim travarom prije bilo kakve primjene. Za bolesti probavnog trakta uz raskovnik u narodnoj medicini koristi se i gavez, biljka poznata po protuupalnom i zaštitnom djelovanju na sluznicu.
Čaj od raskovnika – priprema i upotreba
Čaj od raskovnika priprema se od sušenog korijena ili nadzemnog dijela biljke. Recept koji koriste travari: jednu kašičicu sitno narezanog sušenog korijena preliti s 2 dl kipuće vode, poklopiti i ostaviti 10 do 15 minuta, potom procijediti. Pije se jedna šalica dnevno, uz obrok. Čaj od nadzemnog dijela priprema se na isti način, ali od jedne kašičice sušenog lista i stabljike.
Raskovnik je dostupan i u obliku tinkture koja se može kupiti kod pouzdanih travara. Tinktura se obično dozira s 15 do 30 kapi razrijeđenih u mlakoj vodi, jednom do dva puta dnevno. Raskovnik nije za svakodnevnu dugotrajnu upotrebu bez pauza. Kontraindikacije: trudnoća, dojenje i sva stanja za koja ljekar nije dao odobrenje. Slično se primjenjuje i dozira i jelenak, planinska ljekovita biljka čije se korjenaste sušene dijelove koriste na sličan način u pripremi čaja za probavne tegobe.
Gdje kupiti raskovnik i kako ga ne dati prevariti
Na tezgama i sajmovima lekovitog bilja u regiji pod imenom “raskovnik” prodaje se sve i svašta. Ponekad je to mandragora, ponekad obični korijeni obrađeni da izgledaju antropomorfno, a ponekad potpuno nedefinisana biljna masa. Provjera autentičnosti: botanički raskovnik (Laserpitium siler) ima prepoznatljiv oblik vretenaste šuplje stabljike, bijele cvasti i koren koji miriši blago ali nije neprijatan, s oštrim i gorkim ukusom.
Kupovati isključivo od pouzdanih travara koji mogu navesti botaničko porijeklo biljke i njeno nalazište. Online prodaja bez navedenog botaničkog naziva i bez certifikata porijekla – sumnjiva je i nije preporučljiva. Cijena autentičnog raskovnika nije niska jer je ugrožena vrsta i ne smije se masovno brati. Jeftina ponuda bez porijekla gotovo sigurno nije ono što tražite. Za pouzdane travare i provjeru identiteta biljnog materijala savjet možete potražiti i pri botaničkim vrtovima ili šumarskim institucijama.
Za širi pregled planinskog i livadskog ljekovitog bilja s ovih prostora, uključujući biljke koje dijele slična staništa s raskovnikom, pogledajte i stranicu kunica, ljekovita planinska biljka poznata u narodu i kao hajdučka trava.
Često postavljana pitanja o raskovniku
Što je raskovnik biljka?
Raskovnik biljka je višegodišnja zeljasta biljka latinskog naziva Laserpitium siler iz porodice štitarki. Naraste 60 do 120 cm, raste na kamenitim planinskim staništima Balkana i srednje Europe. U slavenskom folkloru raskovnik je i mitska trava koja otvara svako zaključano, ali taj folklorni pojam nije vezan isključivo za jednu botaničku vrstu.
Gdje raste raskovnik?
Raskovnik raste na suhim kamenitim mjestima: strmim padinama i suhim planinskim livadama. Na prostoru bivše Jugoslavije najčešće je zastupljen na planinama Rtanj, Homolje i Suva planina u istočnoj Srbiji, a prisutan je i u planinskim krajevima Bosne i Hercegovine. Raste na Balkanu, Kavkazu i u planinama srednje i južne Europe. Danas je ugrožena vrsta zbog prekomjernog branja.
Koje su ljekovite primjene raskovnika?
U narodnoj medicini raskovnik se koristio kao protivotrov pri zmijskom ujedu, za probavne smetnje, čir, žuticu, giht, bolesti zglobova, išijas, astmu i epilepsiju. Sok od raskovnika koristio se za kataraktu. Sve primjene dolaze iz tradicije narodne medicine i obavezno zahtijevaju savjet ljekara ili travara prije upotrebe.
Je li raskovnik zaista magijska biljka?
U slavenskom folkloru raskovnik se opisuje kao trava koja otvara svako zaključano, otkriva skriveno blago i donosi napredak i sreću. O tome je pisao Vuk Stefanović Karadžić u Prvom srpskom rječniku. Folklorno vjerovanje o raskovniku nije vezano za jednu konkretnu botaničku vrstu – u različitim krajevima pod tim imenom prepoznavale su se različite biljke.
Gdje kupiti pravi raskovnik?
Raskovnik se kupuje isključivo kod pouzdanih travara koji mogu navesti botaničko porijeklo biljke. Na tezgama i sajmovima pod ovim imenom često se prodaju lažni ili neidentificirani korijeni. Botanički raskovnik (Laserpitium siler) ima prepoznatljiv oblik šuplje vretenaste stabljike i bijele cvasti. Jeftina ponuda bez porijekla nije preporučljiva.
