Kamilica je sinonim za čaj na ovim prostorima, ali ako pogledate koja sve ljekovita svojstva ima, jasno je zašto je to tako. U narodu je poznata i kao “liječnica za biljke” jer kad se posadi u blizini drugog bilja, pomaže mu da bolje raste i napreduje. Plinije Stariji i Dioskorid spominjali su je kao najvažniju ljekovitu biljku svog vremena. Biljar Hieronymus Bock, koji je živio u 16. vijeku, napisao je: “Bez toga cvijeta, te sasvim obične kamilice, ne može se ništa postići, jer nema korisnije biljke kao lijeka nego što je upravo cvijet kamilice.” Od njegovih dana do danas ništa se bitno nije promijenilo: kamilica biljka i dalje je jedna od najkorištenijih ljekovitih biljaka na svijetu, a moderna medicina je potvrdila ono što su travari oduvijek znali.
Što je kamilica biljka i odakle joj ime
Naziv kamilica dolazi iz grčkog: khamai znači “na zemlji”, a melon znači “jabuka”. Cijelo ime se prevodi kao “jabuka na zemlji” i vezano je za specifičan miris cvijeta koji blago podsjeća na jabuku. Egipćani su je posvećivali bogu Sunca i koristili u svakodnevnom liječenju. Na našim prostorima kamilica je oduvijek bila prva pomoć za trbuhobolju, groznicu i nesanicu. U Podravini, jednom od najvažnijih krajeva za uzgoj ove biljke, mnoge obitelji je beru i suše generacijama. Argentina i Egipat danas su najveći svjetski izvoznici cvijeta kamilice, a hrvatska i bosanska kamilica cijenjene su na europskim tržištima zbog čistoće i aromatičnosti.
Za širi pregled ljekovitog bilja s ovih prostora pogledajte stranicu ljekovite biljke.
Kako izgleda kamilica i koje su vrste
Kamilica je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Asteraceae (glavočika), iste kojoj pripadaju tratinčica i suncokret. Naraste od 15 do 60 cm visine. Najprepoznatljiviji su joj cvjetovi: cvjetna glavica promjera oko 2,5 cm sa žutim cjevastim cvjetovima u sredini koje okružuju bijele jezičaste latice. Cvjetište je čunjasto i iznutra šuplje, što je ključna razlika od sličnih biljaka. Cvjeta od maja do avgusta, a miris cijele biljke blago podsjeća na jabuku.

Postoje dvije medicinski relevantne vrste. Njemačka kamilica (Chamomilla recutita, sinonim Matricaria chamomilla) ima eterično ulje plavkasto-zelene boje bogato kamazulenom i jače antialergijsko djelovanje. Rimska kamilica (Chamaemelum nobile) ima prozirno ulje s jačim spazmolitičkim učinkom. Na tržištu Bosne i Hercegovine i regije dominira njemačka kamilica koja ima bogatiji sadržaj aktivnih spojeva i jače ljekovito djelovanje. Za razliku od nje, kunica (stolisnik) iz iste porodice glavočika prepoznaje se po sasvim drugačijem obliku cvijeta i listu.
Botaničke osobine kamilice
Vegetacijski period kamilice traje oko 100 dana. Sjeme klija na temperaturi oko 6 °C. U ranoj fazi klijanaca niske temperature dovode do uvenuća, ali biljka u fazi rozete postaje otporna na hladnoću. Za normalan razvoj tokom vegetacije dnevne temperature trebaju biti između 20 i 30 °C.
Masa 1.000 sjemenki iznosi svega 0,03 do 0,07 g. U jednom kilogramu osušenog cvijeta ima više od 20 milijuna sjemenki, što objašnjava zašto kamiličina polja izgledaju kao bijele livade i bez vidljivog sijanja. Plod je ahenija sivobijele boje, dužine do 1,2 mm i širine 0,4 mm. Ova sitnoća sjemena znači da ga pri sijanju treba samo pritisnuti uz tlo, a ne zatrpavati.
Hemijski sastav kamilice
Ljekovitost kamilice nije rezultat jednog spoja nego sinergijskog djelovanja nekoliko aktivnih tvari zajedno. Cvjetne glavice sadrže više od 1% eteričnog ulja, gorke materije, tanine, smole, flavonoide, kumarine i organske kiseline.
Apigenin
Apigenin je flavonoid koji se veže na benzodiazepinske receptore u mozgu, iste receptore na koje djeluju lijekovi za smirenje, ali s puno slabijim i prirodnim učinkom i bez rizika od ovisnosti. Upravo apigenin odgovoran je za sedativno i anksiolitičko djelovanje kamilice. To mu je potvrđeno u kliničkim istraživanjima kao jednom od rijetkih biljnih spojeva koji je prošao taj test s dokumentiranim rezultatima.
Kamazulen
Kamazulen nastaje iz matricina tokom destilacije vodenom parom i odgovoran je za karakteristično plavkasto-zeleno eterično ulje njemačke kamilice. Što je viši udio kamazulena, to je ulje intenzivnije plave boje i jačeg protuupalnog djelovanja. Snažno je antihistaminsko i antibakterijsko. Rimska kamilica ne sadrži kamazulen u istoj mjeri pa joj je ulje prozirno.
Bisabolol
Alfa-bisabolol je glavni nositelj zaštite sluznice probavnog trakta i kože. Ubrzava zarastanje rana, smanjuje iritacije kože i ima antibakterijsko djelovanje neovisno od kamazulena. Bisabolol je razlog zašto kamilica pomaga i pri gastritisu i pri ekzemu – djeluje na oba mjesta istim mehanizmom.
Flavonoidi i kumarini
Flavonski glikozidi i derivati kumarina daju antioksidativni i blagi antispazmodični učinak. Uz tanine i organske kiseline čine ostatak aktivnog profila biljke koji pojačava ukupno ljekovito djelovanje. Slično bogat flavonoidni profil ima i smilje, biljka iz iste porodice Asteraceae koja raste na sušnim planinskim staništima.
Ljekovita svojstva kamilice
Kamilica djeluje protuupalno, antibakterijsko, sedativno, antialergijsko, spazmolitičko, antioksidativno i analgetički. Koristi se unutarnje i vanjski, za široki raspon zdravstvenih stanja.
| Djelovanje | Konkretna stanja |
|---|---|
| Sedativno / anksiolitičko | Nesanica, nervoza, anksioznost, stres, tjeskoba |
| Spazmolitičko | Grčevi, nadutost, proljev, menstrualni bolovi |
| Protuupalno | Gastritis, čir, upala grla, sinusi, bronhitis, artritis |
| Antibakterijsko / antiseptično | Rane, opekotine, upale kože, konjuktivitis |
| Antialergijsko | Ekzem, psorijaza, osip, iritacija kože |
| Analgetičko | Giht, reuma, bolovi u zglobovima, glavobolja |
Kamilica za probavne tegobe
Bisabolol štiti sluznicu, a spazmolitično djelovanje smanjuje grčeve i nadutost. Čaj od kamilice pije se tri puta dnevno između obroka kod gastritisa, čira na želucu i crijevnog katara. Kod jačih tegoba pravi se kombinirani čaj: dvije mjere kamilice, jedna mjera paprene metvice i jedna mjera matičnjaka na litru kipuće vode, jedna šalica dnevno. Sluznica se štiti brže nego što se to osjeća pa je redovita upotreba važnija od doze. Za podršku probavnom traktu slično djeluje i anis, biljka koja smanjuje nadimanje i poboljšava rad crijeva.
Kamilica za nesanicu i anksioznost
Apigenin smanjuje aktivnost nervnog sistema bez ovisnosti i bez nuspojava pri normalnom doziranju. Šalica čaja pola sata prije spavanja opušta i olakšava san. Pomaže i kod PMS-a i predmenstrualnog sindroma, kod tegoba u klimaksu te kod jače nervoze i tjeskobe tokom dana. Uz kamilicu za smirivanje nervnog sistema koristi se i veronika, biljka s tradicijom u smirivanju živčanog sustava i ublažavanju kašlja.
Kamilica za kožu i rane
Oblozi od tople kamilice stavljaju se na rane i opekotine, ubrzavaju zarastanje i sprječavaju infekciju. Za zapuštene i inficirane rane može se koristiti i zdrobljena svježa biljka direktno kao obloga. Za ispiranje upaljenih očiju priprema se razrijeđeni čaj: pet cvjetova na šalicu vode. Jednom sedmično umivanje čajem od kamilice pomaže za njegu kože, smanjuje iritacije i crvenilo. Za giht i reumu kamiličino ulje utrljava se na oboljela mjesta tri do pet puta dnevno. Za slična protuupalna i zaštitna svojstva kože poznata je i arnika, planinska biljka koja se koristi za modrice, otekline i upale.
Kamilica za upale dišnih puteva
Parna kupelj od kamilice traje 20 do 30 minuta i pomaže kod bronhitisa, upaljenih sinusa i bola u ušima. Lice se drži nad posudom s vrućim čajem, pokriveno ručnikom. Grgljanje uvarkom od kamilice primjenjuje se poslije vađenja zuba ili kod upale grla jer rana se čisti i brže zarašćuje. Za infekcije gornjeg dišnog trakta uz kamilicu se koristi i zova, biljka poznata po djelovanju na upale grla i prehladu.
Čaj od kamilice – priprema i doziranje
Osnovno pravilo koje vrijedi uvijek: kamilica se ne kuha, samo se zapari. Kuhanjem se uništava eterično ulje koje nosi veći dio ljekovitog djelovanja.

Jednostavni čaj: jednu do dvije čajne žličice suhe kamilice preliti s 2 dl kipuće vode, poklopiti i ostaviti 10 do 15 minuta, procijediti. Za jači čaj ostaviti sat vremena. Piti toplo, ne prevruće. Frekvencija: dvije do tri šalice dnevno.
Uvarak za vanjsku primjenu (ispiranje rana, obloge, grgljanje): pregršt suhe kamilice preliti litrom vode, procijediti i koristiti ohlađeno ili mlako.
Obloge za menstrualne bolove: pregršt kamilice preliti s pola litre vrelog mlijeka, procijediti i staviti tople obloge na stomak. Bolovi ubrzo popuštaju.
OPREZ: Kod povraćanja ne piti kamiličin čaj jer može pogoršati stanje. Za podršku radu jetre i žuči uz kamilicu se ponekad koristi i cikorija, biljka s dokazanim hepatoprotektivnim djelovanjem.
Eterično ulje kamilice
Eterično ulje kamilice dobiva se destilacijom vodenom parom iz cvjetnih glavica. Njemačka kamilica daje plavkasto-zeleno ulje zbog kamazulena koji nastaje tek tokom destilacije. Što je udio kamazulena viši, to je ulje intenzivnije plave boje i jačeg protuupalnog djelovanja. Rimska kamilica daje prozirno ulje bogato esterima s jačim spazmolitičkim učinkom.

U aromaterapiji se kamiličino ulje koristi za opuštanje i smanjenje stresa: dodaje se u difuzor ili u vodu za kupku. Za masažu bolnih zglobova i mišića razrjeđuje se s baznim uljem u omjeru 1:10 (jedno ulje kamilice na deset dijelova maslinovog ili repičinog ulja). Nikad ga ne koristiti nerazrijeđeno direktno na kožu. Može se napraviti i domaće kamiličino ulje: boca svježih zdrobljenih cvjetnih glavica prelije se maslinovim uljem i ostavi na suncu tri sedmice, a zatim procijedi u boce. Za upale i bolove u zglobovima slično se primjenjuje i gavez, biljka s dugom tradicijom u liječenju modrica, oteklina i bolova u mišićima.
Kamilica u kozmetici
Uljni ekstrakt kamilice najvažniji je sastojak visokokvalitetnih preparata za njegu osjetljive kože. Smiruje ekzem, psorijazu, iritacije i crvenilo, a ubrzava zarastanje manjih rana i opeklina. Za svakodnevnu njegu dovoljno je jednom sedmično umiti lice čajem od kamilice.

Za kosu: ispiranje čajem od kamilice pomaže kod ispadanja kose, posvjetljuje prirodne nijanse i smanjuje perut. Priprema: četiri kašike kamilice preliti litrom kipuće vode, ostaviti 10 minuta, procijediti i ohladiti na temperaturu normalnog ispiranja kose. Posebnim šamponom može se napraviti i uvarak od dvije pregršti cvjetova na litru vode za jačanje i posvjetljivanje.
Uzgoj i berba kamilice
Kamilica voli laganu zemlju, ne previše glinastu. Ne smije se gnojiti umjetnim gnojivima. Može se sijati ujesen ili u proljeće, a uzgajaju se i sadnice s punim cvjetovima. Dobro pognojiti organskim gnojivom i više puta oplijeviti tokom vegetacije. Biljka je otporna i u osnovi ne traži mnogo pažnje.
Berba: cvjetove brati u junu, ujutro za suhih vremena, nakon rose. Ako se bere po vlazi ili kiši, cvjetovi brzo pocrniju i gube vrijednost. Za čaj se beru samo cvjetne glavice, a za kupelji cijela biljka. Sušiti odmah, naglo, u hladu i na promaji. Čuvati na suhom i tamnom mjestu. Dodirivati što manje jer svaki dodir oslobađa miris i s njim se gubi ljekovita vrijednost. Za uzgoj i berbu ljekovitog bilja s planinskih staništa vrijedi pogledati i stranicu nana, aromatične biljke koja poput kamilice voli sunčana i propusna tla. [1]
Nuspojave i kontraindikacije kamilice
Kamilica je sigurna za većinu odraslih pri pravilnoj primjeni. Osobe alergične na biljke iz porodice Asteraceae ili Compositae (krizantema, ambrozija, dalija) mogu reagirati i na kamilicu pa je oprez na mjestu. Ambrozija, koja spada u istu porodicu, najčešći je uzrok alergijskog rinitisa u regiji, a alergičari na ambroziju posebno trebaju biti oprezni s kamiličinim preparatima.
Trudnice trebaju se posavjetovati s ljekarom prije upotrebe, posebno u prvom trimestru. Djeca mlađa od 2 godine smiju koristiti kamilicu samo uz savjet ljekara. Kod povraćanja ne smije se piti kamiličin čaj. Osobe na antikoagulantnoj terapiji trebaju se posavjetovati s ljekarom jer kamilica može pojačati djelovanje razrjeđivača krvi. Izbjegavati kombinaciju s preparatima na bazi oraha, kininovca i živinih soli. [2]
Često postavljana pitanja o kamilici
Što je kamilica biljka?
Kamilica biljka (Matricaria chamomilla, sinonim Chamomilla recutita) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Asteraceae, visine 15 do 60 cm. Prepoznatljiva je po cvjetovima s bijelim laticama i žutom sredinom. U narodu je poznata kao “liječnica za biljke” jer pomaže susjednom bilju da bolje raste. Najljekovitiji dio su cvjetne glavice iz kojih se priprema čaj, eterično ulje i obloge.
Za što je dobra kamilica?
Kamilica pomaže kod nesanice, nervoze i anksioznosti (apigenin djeluje na receptore za smirenje), probavnih tegoba poput grčeva, nadutosti i gastritisa, menstrualnih bolova, upala kože, rana i opeklina, bronhitisa i upale grla, te bolova u zglobovima kod gihta i reume. Koristi se kao čaj, obloga, kupelj, eterično ulje i u kozmetici.
Kako se priprema čaj od kamilice?
Jednu do dvije čajne žličice suhe kamilice preliti s 2 dl kipuće vode, poklopiti i ostaviti 10 do 15 minuta, potom procijediti. Kamilica se ne kuha nego samo zapari jer kuhanjem se uništava eterično ulje. Piti toplo, dvije do tri šalice dnevno. Za jači čaj ostaviti da stoji sat vremena prije cijeđenja.
Koja je razlika između njemačke i rimske kamilice?
Njemačka kamilica (Chamomilla recutita) ima plavkasto eterično ulje bogato kamazulenom i jače antialergijsko djelovanje. Rimska kamilica (Chamaemelum nobile) ima prozirno ulje s jačim spazmolitičkim učinkom. Na tržištu BiH i regije dominira njemačka kamilica koja ima bogatiji sadržaj aktivnih spojeva.
Ko ne smije piti kamiličin čaj?
Kamiličin čaj ne smiju piti osobe koje se aktivno povraćaju jer može pogoršati stanje. Alergičari na biljke iz porodice Asteraceae (ambrozija, krizantema, dalija) trebaju biti oprezni. Trudnice se trebaju posavjetovati s ljekarom, a djeca mlađa od 2 godine smiju koristiti kamilicu samo uz ljekarski savjet. Osobe na antikoagulantnoj terapiji trebaju provjeriti kompatibilnost s ljekarom.









