Borovnica biljka: ljekovita svojstva i korist za zdravlje

Piloti britanskog ratnog vazduhoplovstva su tokom Drugog svjetskog rata prije noćnih letova jeli pekmez od borovnice, uvjereni da im to poboljšava vid u mraku. Ta priča se prenosi decenijama, a iza nje stoji nešto što su naši stari znali i bez ijedne priče o pilotima, da je ta sitna, tamna bobica sa planinskih proplanaka jedna od najmoćnijih namirnica koje šuma daje. Ako ste ikad brali borovnicu, znate kako vam prsti i usta postanu ljubičasti od soka, i kako se taj kratki period berbe, obično sredinom ljeta, čeka cijele godine. Danas se ta ista bobica prodaje u ljekarnama u obliku kapsula i ekstrakta, a sve to zbog istih svojstava koje je narod odavno prepoznao bez ijedne laboratorije.

Šta je borovnica i gdje raste

Borovnica (Vaccinium myrtillus) je nizak, listopadni grm iz porodice vrijesovki, obično visok između 20 i 40 centimetara. Raste na kiselom, humusnom tlu, najčešće na planinskim proplancima, rubovima šuma i područjima gdje ima dovoljno vlage i svjetlosti, a manje gustog rastinja. Listovi su sitni, ovalni i nazubljeni po rubu, cvjetovi su bjelkasto ružičasti i zvonasti, a plod je okrugla, tamnoplava do skoro crna bobica, po vrhu prepoznatljiva po maloj udubini koja ostaje kad plod sazrije.

Ovdje treba razjasniti nešto oko čega vlada dosta zabune. Naša domaća, divlja borovnica (Vaccinium myrtillus) porijeklom je iz Evrope i Azije, raste samoniklo po planinskim predjelima ovog dijela svijeta. Ona nije ista biljka kao američka plantažna borovnica, poznata i kao blueberry (Vaccinium corymbosum), koja je krupnija, svjetlije boje i uzgaja se komercijalno u velikim zasadima. Divlja evropska borovnica je manja, tamnija do same srži i sadrži znatno više antocijana od svoje američke rođake, što je jedan od razloga zašto se baš ona toliko koristi u narodnoj medicini.

Drugi narodni nazivi

Kod nas se borovnica u različitim krajevima naziva i crna jagoda, divlja mrča, borovnjača, borovnik ili tresavska borovnica. Sva ova imena označavaju istu biljku, samo je narod kroz generacije davao lokalne nazive prema kraju u kojem raste. U nekim dijelovima Hercegovine i Crne Gore koristi se i naziv “vrna jagoda”, dok se u planinskim krajevima sjeverne Bosne češće čuje jednostavno “borovnica” ili “borovnice”, u množini, kao da se od samog imena podrazumijeva da ih se bere u velikim količinama.

Aktivne tvari u borovnici

Snaga borovnice leži prije svega u antocijanima, prirodnim pigmentima koji plodu daju tu prepoznatljivu tamnoljubičastu boju. Osim antocijana, borovnica sadrži i druge flavonoide, tanine, pektin, organske kiseline poput limunske i jabučne, te vitamine B2, C i E. Od minerala se ističu kalij, mangan i gvožđe. Zanimljivo je da list borovnice sadrži čak i više tanina nego sam plod, kao i sastojak arbutin, po čemu je poznat i po diuretskom djelovanju na mokraćne puteve. Upravo ta razlika u sastavu između lista i ploda objašnjava zašto se u narodnoj medicini koriste odvojeno, svaki za svoju namjenu.

Vrijedno je spomenuti i da je borovnica izrazito niskokalorična namirnica, s malim brojem kalorija u odnosu na količinu djelatnih tvari koje sadrži. Zbog toga se često preporučuje osobama koje paze na tjelesnu težinu, jer bogata vlakna iz ploda pomažu osjećaju sitosti, a pritom ne opterećuju organizam suvišnim šećerom kao mnoge druge slatke voćke.

Ljekovita svojstva borovnice

Zdravlje očiju i vid

Ovo je najpoznatija i danas komercijalno najeksploatisanija primjena borovnice. Antocijani iz ploda pomažu jačanju kapilara u oku i poboljšavaju cirkulaciju krvi kroz mrežnicu, što se dovodi u vezu sa boljom prilagodbom oka na tamu i manjim zamorom očiju kod ljudi koji dugo gledaju u ekran. Jedna starija klinička studija iz 1989. godine pokazala je da kombinacija antocijana iz borovnice i vitamina E može usporiti razvoj očne mrene kod starijih osoba, mada su za konačnu potvrdu potrebna opsežnija istraživanja. Prema pregledu koji je objavio WebMD, dokazi o direktnom poboljšanju noćnog vida kod zdravih osoba i dalje su ograničeni, iako se antocijani iz borovnice dosljedno pokazuju korisnim za opštu cirkulaciju u oku.

Zbog svega ovoga danas postoji čitav niz dodataka prehrani na bazi ekstrakta borovnice namijenjenih upravo podršci vidu, obično u kombinaciji sa luteinom i zeaksantinom. Takvi proizvodi se najčešće preporučuju osobama koje puno vremena provode ispred ekrana, starijim osobama zbog prirodnog opadanja funkcije oka, kao i onima koji primijete povećan zamor i suhoću očiju tokom dana.

Regulacija šećera u krvi

List borovnice se u narodnoj medicini oduvijek smatrao jednim od najpouzdanijih prirodnih pomagala kod povišenog šećera u krvi. Antioksidansi iz lista, ali i iz samog ploda, pomažu smanjenju otpornosti na inzulin, dok neka istraživanja pokazuju da redovna konzumacija borovnica može doprinijeti boljoj regulaciji glikemije. Čaj od lista borovnice se zbog toga tradicionalno pije kao dopuna, nikako zamjena, terapiji kod osoba sa dijabetesom, uvijek uz redovnu kontrolu šećera i konsultaciju sa ljekarom.

Zanimljivo je da se u nekim krajevima pored lista borovnice za istu svrhu koristi i list oraha ili kore od graha, ali se list borovnice ipak izdvaja kao najprijatniji za svakodnevno pijenje, jer nema tako izraženu gorčinu kao neke druge biljke koje se preporučuju kod šećerne bolesti. Osobe koje već koriste terapiju treba da prate nivo šećera nešto pažljivije prvih sedmica uvođenja čaja, jer je moguć blagi dodatni pad glikemije.

Probavne tegobe

Tanini iz borovnice djeluju stežuće na sluznicu crijeva, zbog čega se čaj od ploda, posebno od sušenog ploda, koristi kod proljeva i upalnih procesa u crijevima, uključujući i kod djece. Za razliku od mnogih drugih ljekovitih biljaka koje se djeci teško daju zbog gorčine, čaj od borovnice je blago slatkastog i prijatnog ukusa. Kod odraslih se ista svojstva koriste i kod blažih upala želuca, jer sluznica dobija svojevrsnu zaštitnu prevlaku koja smanjuje iritaciju. Za grčeve i nadutost, borovnica se ponekad kombinuje sa kamilicom, koja dodatno opušta mišiće probavnog trakta dok tanini iz borovnice smiruju samu sluznicu.

Cirkulacija i zdravlje srca

Antocijani jačaju zidove krvnih sudova i čine ih elastičnijim, što doprinosi boljoj cirkulaciji i može pomoći kod problema sa venama i osjećaja teških nogu, pojave sa kojom se posebno bore ljudi koji dugo stoje ili sjede tokom radnog dana. Redovno konzumiranje borovnice povezuje se i sa povoljnijim nivoom holesterola te blagim padom krvnog pritiska, mada efekat zavisi od količine i redovnosti unosa. Za dodatnu podršku srcu i cirkulaciji, mnogi kombinuju borovnicu sa glogom, koji se tradicionalno smatra jednom od najboljih biljaka za srce, mada glog, za razliku od borovnice, zahtijeva oprezno doziranje kod ljudi sa srčanim oboljenjima.

Jetra, žuč i mokraćni putevi

Zreli, neosušeni plodovi borovnice smatraju se dobrim dijetalnim sredstvom kod problema sa jetrom i žuči, dok list, zahvaljujući arbutinu, djeluje diuretski i pomaže čišćenju mokraćnih puteva. Ova kombinacija čini borovnicu korisnom u periodima kad se organizam čisti nakon zime ili nakon perioda teže ishrane. Slično diuretsko djelovanje ima i kopriva, pa se ove dvije biljke ponekad kombinuju u proljetnim čajnim mješavinama za čišćenje organizma.

Kod blažih infekcija mokraćnih puteva, čaj od lista borovnice pije se nekoliko dana zaredom, uz obilno unošenje tečnosti tokom dana, jer diuretsko djelovanje samo po sebi pomaže ispiranju mokraćnih puteva. Kod jače izraženih ili dugotrajnih infekcija, ovakav čaj može biti samo dodatna podrška, a ne zamjena za terapiju koju propiše ljekar. Neki travari za istu svrhu preporučuju i naizmjenično pijenje čaja od lista borovnice i čaja od medvjeđeg grožđa, biljke koja ima slično, ali nešto jače djelovanje na mokraćne puteve.

Imunitet i antioksidativna zaštita

Borovnica spada među voće sa najvišim sadržajem antioksidanata uopšte, što znači da pomaže organizmu da se bori protiv slobodnih radikala i usporava oštećenje ćelija. To posredno jača i imunološki sistem, posebno u kombinaciji sa vitaminom C kojeg borovnica takođe sadrži. Za jače, direktno poticanje odbrambenih snaga organizma tokom prehlade, mnogi posežu za ehinacejom, dok borovnica djeluje sporije, kao dugoročna podrška cijelom organizmu, a ne kao brzo rješenje kod već razvijenih simptoma.

Koža i usporavanje starenja

Antioksidansi iz borovnice pomažu zaštiti kože od oštećenja izazvanih slobodnim radikalima i suncem, pa se ekstrakt ploda sve češće nalazi u prirodnoj kozmetici namijenjenoj usporavanju starenja kože. U narodnoj medicini se čaj od borovnice, ohlađen, koristio i za ispiranje kože sa sitnim upalama ili osipom. Kod jačih kožnih problema, poput rana koje sporije zarastaju, narod je radije posezao za kantarionom, biljkom sa znatno izraženijim regenerativnim djelovanjem na tkivo.

Pamćenje i kognitivne funkcije

Novija istraživanja pokazuju da flavonoidi iz borovnice mogu imati pozitivan uticaj i na pamćenje, posebno kod starijih osoba. Redovan unos ekstrakta borovnice u nekim studijama je povezan sa boljim kratkoročnim i dugoročnim pamćenjem, vjerovatno zahvaljujući poboljšanoj cirkulaciji krvi kroz mozak i smanjenoj upali na nivou ćelija. Ovo je područje gdje istraživanja tek dobijaju na zamahu, pa se konkretne preporuke o dozi za ovu svrhu još uvijek ne mogu dati sa sigurnošću.

Mršavljenje i kontrola tjelesne težine

Zbog niske kalorijske vrijednosti i visokog sadržaja vlakana, borovnica se često uvrštava u jelovnike osoba koje žele smršati ili održati postojeću tjelesnu težinu. Vlakna usporavaju probavu i produžavaju osjećaj sitosti, dok nizak glikemijski indeks znači da neće izazvati nagli skok šećera u krvi, za razliku od mnogog drugog voća sličnog ukusa. Šaka svježe ili smrznute borovnice kao užina, umjesto slatkiša, jedna je od najjednostavnijih koraka ka zdravijim prehrambenim navikama.

Čaj od borovnice

Čaj od lista

List borovnice bere se u proljeće, prije nego što biljka procvjeta, kada je koncentracija djelatnih tvari najveća. Za čaj se koristi kašičica sitno sameljenog, sušenog lista, prelije se šoljom prokuhale vode i ostavi da odstoji petnaestak minuta poklopljeno, pa se procijedi. Pije se dvije do tri šolje dnevno, uz pauzu nakon nekoliko sedmica redovnog pijenja, posebno kod osoba koje čaj koriste zbog šećera u krvi.

Čaj od ploda

Za čaj od ploda koristi se sušena borovnica, po mogućnosti bez dodataka i konzervansa. Kašika sušenog ploda se prelije vrelom vodom, ostavi da odstoji dvadesetak minuta, a zatim se plodovi mogu i pojesti nakon cijeđenja čaja, jer ne gube svu vrijednost prelivanjem vrelom vodom. Ovaj čaj je blaži i slatkiji od čaja od lista, pa se lakše daje i djeci kod proljeva. Portal Kreni zdravo u svom pregledu čajeva od borovnice napominje da se najviše ljekovitih svojstava pripisuje upravo čaju od lista, dok plod prije svega doprinosi ukusu i antioksidativnoj vrijednosti napitka.

Sok, sirup i druge upotrebe

Od svježe ubrane borovnice pravi se i sok, jednostavnim cijeđenjem zgnječenih plodova koji su prethodno odstajali preko noći, čime se izvuče više soka i arome. Sirup se dobija prokuhavanjem tog soka sa šećerom, a koristi se i kao dodatak vodi za osvježavajuće ljetno piće, ali i kao blaži prirodni lijek za grlo. Sušeni plod se čuva za zimske mjesece i dodaje se u razne čajne mješavine, dok se svježa borovnica najčešće jede sama ili dodaje u jogurt i kaše. Neki domaćini prave i rakiju od borovnice, mada ta upotreba spada više u tradiciju nego u ljekovitu primjenu, jer alkohol poništava dio blagotvornog djelovanja antioksidanata.

Osim domaće pripreme, danas na tržištu postoji i čitav niz dodataka prehrani sa ekstraktom borovnice, obično u obliku kapsula ili kapi, namijenjenih prije svega podršci vidu i cirkulaciji. Ovi proizvodi standardizovani su na tačan procenat antocijana, što znači doziranu i ujednačenu količinu djelatne tvari po kapsuli, za razliku od domaćeg čaja gdje je koncentracija uvijek malo drugačija.

Borovnica u kuhinji

Osim što se koristi u ljekovite svrhe, borovnica je omiljen sastojak u kuhinji širom Balkana. Od nje se prave pite, kolači, palačinke sa nadjevom, a domaća marmelada od borovnice spada među najtraženije zimnice u planinskim krajevima. Marmelada se, osim što je ukusna, koristi i praktično, rashlađuje bolnu vrelinu upaljenih usta i grla, pa je nekad služila i kao blagi lijek za manje upale u ustima. Svježa borovnica se dodaje u jogurt, ovsenu kašu ili jednostavno jede kao užina, dok se smrznuta borovnica, zahvaljujući stabilnosti antioksidanata i nakon zamrzavanja, može koristiti tokom cijele godine bez značajnog gubitka ljekovite vrijednosti.

Sok od borovnice, osim što se pije kao osvježenje, tradicionalno se koristio i za grgljanje kod upale grla, dok je marmelada bila prva pomoć za djecu kod bolova u stomaku ili blažeg proljeva, mnogo prije nego što je iko čuo za tanine i njihovo stežuće djelovanje na crijevnu sluznicu.

Doziranje i sigurna upotreba

Za svakodnevnu upotrebu, dvije do tri šolje čaja dnevno, bilo od lista ili ploda, smatraju se sigurnom količinom za zdravu odraslu osobu. Svježe bobice mogu se jesti bez posebnog ograničenja. Jedna šolja dnevno kao dio uobičajene ishrane sasvim je uobičajena praksa u planinskim krajevima gdje borovnica raste. Kod gotovih dodataka prehrani, doza zavisi od koncentracije ekstrakta i uvijek treba pratiti uputstvo proizvođača, obično se radi o jednoj do dvije kapsule dnevno uz obrok.

Kod djece se doziranje prilagođava uzrastu, obično pola šolje slabijeg čaja od ploda, dok se list kod djece ispod dvanaest godina praktično ne koristi bez savjeta pedijatra. Starije osobe koje uzimaju više lijekova istovremeno trebale bi prije redovnog uvođenja borovnice u ishranu, posebno u obliku koncentrisanog ekstrakta, kratko razgovarati sa farmaceutom kako bi provjerile moguće interakcije.

Nuspojave i kontraindikacije

Zreo plod borovnice je bezopasan i može se konzumirati bez posebnog opreza. Međutim, korijen, kora i mladi listovi biljke, u većim količinama, mogu izazvati nadraženost želučane i crijevne sluznice, a svježe, nezrele bobice mogu izazvati mučninu ili povraćanje. Trudnicama i dojiljama se, iz predostrožnosti, ne preporučuje upotreba lista borovnice u ljekovite svrhe bez prethodnog savjeta ljekara, dok je zreli plod u umjerenim količinama siguran. Djeci mlađoj od dvanaest godina list borovnice se daje samo uz odobrenje pedijatra.

Osobe koje uzimaju lijekove za snižavanje šećera u krvi treba da budu oprezne jer borovnica može pojačati njihovo djelovanje i dovesti do prenisatog šećera. Isto tako, zbog uticaja na zgrušavanje krvi, borovnicu ne treba kombinovati sa lijekovima za razrjeđivanje krvi bez konsultacije sa ljekarom, posebno kod korištenja koncentrisanih ekstrakata u kapsulama. Osobe koje se pripremaju za operativni zahvat trebale bi prestati sa uzimanjem koncentrisanog ekstrakta borovnice barem dvije sedmice ranije, iz istog razloga opreza vezanog za zgrušavanje krvi.

• Korijen, kora i mladi listovi u velikim količinama, moguća nadraženost sluznice
• Trudnoća i dojenje, oprez kod lista, plod uglavnom siguran
• Djeca ispod 12 godina, samo uz odobrenje pedijatra
• Terapija za dijabetes, mogući pojačan efekat i pad šećera
• Lijekovi za razrjeđivanje krvi, potreban oprez

Berba i sušenje borovnice

List borovnice bere se u proljeće, prije cvjetanja, mada neki travari beru i u jesen kada je nešto slabijeg djelovanja ali i dalje upotrebljiv. Bere se sa zdravih grančica, bez oštećenja, i suši u sjeni na promajnom mjestu. Plod se bere kad potpuno sazri, obično od juna do avgusta, ovisno o nadmorskoj visini, jer borovnica na višim planinama sazrijeva kasnije. Ubrani plod se suši na suncu ili u sušari na niskoj temperaturi, a čuva se u platnenim ili papirnim vrećicama na suhom mjestu, gdje zadržava svojstva narednih godinu dana.

Za razliku od mnogih drugih plodova, borovnica dobro podnosi i zamrzavanje, pa je uobičajena praksa da se svježe ubrani plod odmah nakon berbe opere, osuši od viška vode i zamrzne u manjim porcijama. Na taj način zadržava veći dio vitamina C nego sušenjem, dok antocijani, kako pokazuju istraživanja, ostaju stabilni bez obzira na način konzervisanja. Kad se jednom smrzne, plod se može koristiti u zimskim mjesecima za smoothie, kaše ili jednostavno kao dodatak jutarnjem doručku.

Period berbe se prati po tome kad prve bobice počnu da tamne, obično krajem juna.

Borovnica u narodnoj tradiciji

U planinskim selima Bosne, berba borovnice je vijekovima bila dio ljetne rutine cijelih porodica. Djeca su odrastala uz priče kako su bake nosile pune korpe borovnica sa Vlašića, Bjelašnice ili Igmana, praveći od njih zimnicu koja je liječila i proljev i prehladu. Borovnica se u narodu nikad nije doživljavala samo kao voće za jelo, nego kao provjeren, jednostavan lijek koji svaka kuća treba imati spreman za zimu.

Stariji ljudi u planinskim krajevima i danas pamte kako se cijela porodica dizala u zoru da stigne na proplanak prije nego što sunce previše ogrije i prije nego što drugi berači stignu do najboljih grmova. Borovnica se brala u kante ili drvene posude, a poseban drveni alat sa zupcima, sličan grebenu, koristio se za brže sakupljanje ploda na velikim površinama, mada su ga stariji travari izbjegavali jer oštećuje grančice i smanjuje rod naredne godine. Za pregled drugih biljaka iz istog narodnog nasljeđa, pogledajte naš kompletni vodič kroz ljekovito bilje.

Česta pitanja o borovnici

Može li se borovnica jesti svaki dan?

Može, zreo plod je bezopasan i može se jesti svakodnevno kao dio uobičajene ishrane, bez posebnog ograničenja u količini.

Je li čaj od borovnice dobar za dijabetes?

Čaj od lista borovnice se tradicionalno koristi kao dopuna terapiji kod povišenog šećera u krvi, ali nikad kao zamjena za propisane lijekove, i uvijek uz redovnu kontrolu kod ljekara.

Da li borovnica stvarno poboljšava vid?

Antocijani iz borovnice jačaju kapilare u oku i mogu smanjiti zamor očiju, a neka istraživanja povezuju je i sa boljom prilagodbom na tamu, mada dokazi za značajno poboljšanje vida kod zdravih osoba još nisu potpuno jednoznačni.

Koja je razlika između borovnice i američke blueberry?

Naša divlja borovnica (Vaccinium myrtillus) je manja, tamnija i sadrži više antocijana, dok je američka blueberry (Vaccinium corymbosum) krupnija i uzgaja se komercijalno u velikim zasadima, sa nešto blažim ljekovitim djelovanjem.

Je li list borovnice siguran za djecu?

Plod jeste, dok se list u ljekovite svrhe djeci mlađoj od dvanaest godina daje samo uz odobrenje pedijatra, zbog jačeg djelovanja na sluznicu i mogućeg uticaja na nivo šećera.

Koliko dugo se čuva sušena borovnica?

Pravilno osušena i čuvana na suhom mjestu, borovnica zadržava svoja svojstva otprilike godinu dana, nakon čega postepeno gubi dio arome i djelatnih tvari.

Može li se borovnica kombinovati sa drugim biljkama?

Može, i to je uobičajena praksa. Najčešće se kombinuje sa koprivom kod čišćenja organizma, sa kamilicom kod probavnih tegoba, a sa glogom kod podrške srcu i cirkulaciji.

Šta je bolje za zdravlje, svježa ili sušena borovnica?

Obje imaju vrijednost. Svježa borovnica sadrži nešto više vitamina C koji se dijelom gubi sušenjem, dok sušeni plod ima koncentrisaniji sadržaj antocijana i lakše se čuva tokom cijele godine.