Tušt, poznat i kao portulak, tušanj, tušac, tušnjak i ledena trava, jedna je od onih biljaka koje svake godine čupamo iz vrta ne znajući šta bacamo. Latinski naziv je Portulaca oleracea. Korov koji se širi po ivicama gredica, između ploča i uz ograde, ujedno je jedna od najhranjivijih zelenih biljaka na kopnu. Tušt biljka je jedna od biljnih vrsta koje Svjetska zdravstvena organizacija svrstava među najkorištenije u narodnoj medicini širom planete. Istraživačica Artemis Simopoulos otkrila je sedamdesetih proučavajući zašto stanovnici Krete imaju dramatično niži postotak kardiovaskularnih bolesti od ostatka Mediterana da je portulak, koji Krećani svakodnevno jedu svjež i ukiseljen, jedan od ključnih prehrambenih čimbenika te razlike zbog izuzetno visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina. Sadrži omega-3 masne kiseline kojih nema u gotovo nijednoj drugoj kopnenoj biljci, jedan je od rijetkih biljnih izvora melatonina, a omjer vitamina i minerala u listovima nadmašuje mnogo skuplje i poznatije povrće. U vodiču kroz ljekovito bilje svrstava se uz biljke koje zaslužuju daleko više pažnje nego što je dobijaju.
Botanika i prepoznavanje tušt biljke
Tušt trava je jednogodišnji sukulent iz porodice Portulacaceae. Biljka tušt raste polegnutom stabljikom koja se razgranava po tlu, doseže visinu od petnaest do četrdeset centimetara, a prepoznaje se po mesnatim, jajolikim, sjajnim listovima zelene boje s crvenkastim rubom na starijim primjercima. Stabljike su glatke, crvenkaste ili svjetlozelene, sočne i pune bistrog gela. Žuti cvjetići sitni su i zvjezdasti, otvoreni samo u prijepodnevnim satima za sunčanog i toplog vremena, od jula do septembra.
Raste svuda gdje je tlo uznemireno i osunčano: u vrtovima, vinogradima, uz puteve, po ivicama njiva i dvorišnih zidova. Portulak voli pjeskovitu i dobro dreniranu zemlju, odlično podnosi sušu jer vodu čuva u mesnatim listovima. Ne uspijeva iznad 800 metara nadmorske visine.
Sjeme tušta je sitno, crno i sjajno. Jedna biljka može proizvesti do deset hiljada sjemenki, a klijavost im ostaje i do četrdeset godina. Upravo zato se pojavljuje uvijek iznova čak i kada ga godinama nismo vidjeli u vrtu. Bitna napomena za prepoznavanje: za razliku od otrovne mlječike (Euphorbia) koja luči bijeli mliječni sok, portulak ima bistru sluzavu tekućinu kad se prelomi list.
Aktivne tvari i hranjiva vrijednost biljke tušt
Ono što ljekovitu travu tušt odvaja od uobičajenog lisnatog povrća nije jedna istaknuta supstanca nego neobično rijedak spoj nekoliko skupina aktivnih tvari. Na 100 grama svježe mase sadrži svega 16 kcal, 3,4 g ugljikohidrata, 1,3 g proteina i 0,1 g masti, što ga čini jednom od najkalorički laganijih namirnica.
Omega-3 masne kiseline, konkretno alfa-linolenska kiselina (ALA), prisutne su u količini od četiri miligrama po gramu svježe mase, što je najviša izmjerena koncentracija u ijednoj zelenoj kopnenoj biljci. Za razliku od ribljeg ulja, portulak ne sadrži kolesterol, pa je posebno zanimljiv vegetarijancima i veganima.
Melatonin je supstanca koju tijelo samo luči za regulaciju sna, a izuzetno ga je rijetko naći u biljkama. Tušt ga sadrži u mjerljivim količinama, što ga čini posebno zanimljivim u istraživanjima spavanja i cirkadijanskog ritma.
Od vitamina posebno se ističu vitamin E (alfa-tokoferol) s 22,2 mg na 100 grama svježe mase, prema podacima iz Simopoulos (1992) više nego u bilo kojoj drugoj zelenoj samonikleoj biljci, te vitamin C sa 26,6 mg. Vitamin A, u obliku beta-karotena, dostiže jednu od najviših koncentracija među lisnatim zelenim povrćem. Prisutni su i vitamini B2, B3 i B6, te folat.
Od minerala dominiraju kalij sa 494 mg na 100 grama, magnezij sa 68 mg i kalcij sa 65 mg. Tu su još fosfor, gvožđe, cink, selen, bakar i mangan.
Betalaini daju crvenu boju stabljici i imaju dokazano antimikrobno i antioksidativno djelovanje. Flavonoidi (kvercetin, kamferol, miricetin) i alkaloidi, uključujući olereacine, noradrenalin i dopamin koji prirodno nastaju u biljci, zaokružuju bogat fitohemijski profil. Sluzave tvari (mucilago) odgovorne su za blago zgušnjavanje juha pri kuvanju i za zaštitno djelovanje na sluznicu.
Oksalna kiselina prisutna je u količini od 671 do 869 mg na 100 grama svježe mase. Kuhanjem u vodi s odlijevanjem se ta količina smanjuje. Prema dostupnim izvorima, blanširanje od tri do pet minuta u kipućoj vodi i odlijevanje vode smanjuje oksalate, dok kraće blanširanje od jedne do dvije minute ne mijenja sadržaj oksalata značajno. Predugo kuvanje istovremeno razgrađuje vitamine i omega-3, pa je tri do pet minuta dobar kompromis.
Ljekovita svojstva tušta
Ljekovitost tušta dokumentirana je u desetinama zemalja, od kineske tradicionalne medicine gdje ga zovu “povrće dugog života”, do antičkog Rima gdje su ga koristili za crijevne tegobe, glavobolje i groznicu. Savremena istraživanja potvrdila su mnoga od tih iskustvenih zapažanja i dodatno proširila razumijevanje ljekovitosti tušta na molekularnoj razini.
Probavni trakt
Sluzave tvari koje portulak luči pri kuvanju i probavljanju oblažu sluznicu jednjaka, želuca i crijeva tankim zaštitnim slojem. Ljekovitost tušta za probavni trakt dokumentirana je još od antičkih vremena. Zbog toga se tradicionalno koristio kod gastritisa, žgaravice i čira na želucu. Blagi laksativni učinak pomaže kod zatvora, a diuretičko djelovanje ubrzava prolaz mokraće. Taninima bogati korijen koristio se u narodnoj medicini Balkana i za hemoroide, jer tanini stežu tkivo i smanjuju iritaciju. Antički Rimljani koristili su ga za dizenteriju, crijevne crve i grčeve u trbuhu, što se poklopilo s kasnijim in vitro potvrdom antimikrobnog i vermifugnog djelovanja. Tušt ima i niski glikemijski indeks, pa usporava apsorpciju šećera iz crijeva, što je korisno i izvan konteksta dijabetesa.
Srce i krvne žile
Omega-3 masne kiseline iz portulaka smanjuju razinu triglicerida i LDL kolesterola, štite stijenke arterija od aterosklerotskih naslaga i pozitivno utiču na krvni pritisak. Posebno je zanimljivo što sadrži noradrenalin koji prirodno nastaje u biljci i koji je istraživanjima povezan s regulacijom krvnog pritiska. Klinička studija iz 2011. pratila je bolesnike koji su osam sedmica uzimali pet grama sjemenki dva puta dnevno i izmjerila poboljšanje serumskog inzulina, sniženje triglicerida i bolje vrijednosti jetrenih enzima. Za biljke s drugačijim mehanizmom djelovanja na cirkulaciju vrijedi vidjeti i tamjan i njegova svojstva na krvne žile i upalne procese. Za direktno jačanje srčanog mišića i poboljšanje cirkulacije u fitoterapiji se koristi i glog, koji ima drugačiji ali dobro dokumentiran mehanizam djelovanja.
Dijabetes i šećer u krvi
Tušt je jedna od rijetkih biljaka čije je antidijabetičko djelovanje potvrđeno kliničkim istraživanjem na ljudima. Dvostruko slijepa, randomizirana, placebo kontrolirana studija pratila je šezdeset i troje odraslih s dijabetesom tipa 2 koji su dvanaest sedmica uzimali 180 mg ekstrakta tušta na dan. U skupini ispitanika koji su reagirali na tretman zabilježeno je statistički značajno sniženje glikiranog hemoglobina (HbA1c). Bogat je polinezasićenim masnim kiselinama, flavonoidima i polisaharidima koji zajedno usporavaju resorpciju glukoze iz crijeva i poboljšavaju osjetljivost stanica na inzulin. Portulak ne zamjenjuje terapiju, ali kao prehrambeni dodatak uz savjet ljekara može biti koristan.
Protuupalno i antioksidativno djelovanje
Meta-analiza deset randomiziranih kontroliranih studija pokazala je da suplementacija portulakam dosljedno snižava razinu C-reaktivnog proteina, standardnog markera upale u tijelu. Flavonoidi i betalaini neutraliziraju slobodne radikale, a glutationa u listovima ima više nego u špinatu. Portulak se istražuje u kontekstu artritisa, astme i autoimunih bolesti jer omega-3 masne kiseline smanjuju produkciju upalnih molekula (prostaglandina i leukotriene) na razini staničnog metabolizma.
Melatonin, san i nervni sistem
Tušt biljka je jedan od rijetkih biljnih izvora melatonina, supstance koje tijelo luči za regulaciju sna i cirkadijanskog ritma. Melatonin iz hrane ne djeluje kao sedativ, nego kao signal tijelu da je nastupilo noćno mirovanje, što može biti korisno za osobe s blagim poremećajima sna. Pored melatonina, sadrži alkaloide olereacine i prirodne prekursore dopamina. Pregled studija s PMC-a iz 2022. dokumentira neuroprotektivna, antidepresivna i anksiolitička svojstva ekstrakta tušta na životinjskim modelima, uz napomenu da su klinička istraživanja na ljudima još u ranoj fazi. Za umirujuće djelovanje na nervni sistem i probavu koje je bolje klinički dokumentirano, vrijedi pogledati i nanu i njena dokazana svojstva na probavni trakt i opuštanje.
Koža, vid i vanjske upale
Svježi listovi, lagano smrskani i prislonuti na kožu, hlade upaljeno tkivo i smanjuju oticanje kod uboda insekata, opeklina, modrica i artritičnih zglobova. Ekstrakt sušenih listova i stabljike pokazao je protuupalno i analgetičko djelovanje in vitro. Studija objavljena u The Scientific World Journal navodi primjenu portulaka kod psorijaze kao dio višestoljetne prakse potvrđene farmakološkim istraživanjima. Betalainska i flavonoidna frakcija imaju antimikrobna svojstva koja mogu umiriti površinske bakterijske iritacije kože. Tušt ljekovitost za kožu i vid čini ga jednim od rijetkih biljnih izvora koji pokrivaju oba aspekta zdravlja kože izvana i iznutra. Za rane i površinske kožne upale koje zahtijevaju dublje regenerativno i hemostatsko djelovanje, pogledaj i ranjenik i njegova dokazana svojstva za zacjeljivanje rana.
Za zdravlje vida ova biljka je izuzetno vrijedna: sadrži više beta-karotena nego mrkva, a vitamin A koji nastaje iz beta-karotena ključan je za zdravlje mrežnice i može smanjiti rizik od makularne degeneracije. Za biljku koja se koristi za vanjske obloge na zglobove i regeneraciju dubokog tkiva, pogledaj gavez i njegova svojstva na vezivno tkivo. Za protuupalno djelovanje na kožu i zaštitu kapilara, korisno je pogledati i smilje, čije eterično ulje i macerat imaju dokumentiran učinak na obnovu kožnih stanica.
Zglobovi, osteoporoza i giht
Tušt biljka je jedna od onih koje se u narodnoj medicini koristile za ublažavanje bolova u zglobovima, a savremena fitoterapija to potvrđuje kroz protuupalni mehanizam omega-3 masnih kiselina i flavonoida. Studija u The Scientific World Journal navodi primjenu portulaka kod artritisa i osteoporoze. Visok sadržaj kalcija i magnezija doprinosi mineralnoj gustoći kostiju. Vanjska primjena smrskanih svježih listova direktno na bolni zglob smanjuje oticanje i toplinu. Važna napomena: osobe s gihtom trebaju biti oprezne jer portulak sadrži oksalnu kiselinu koja može pogoršati taloženje mokraćne kiseline u zglobovima.
Bubrezi i mokraćni putevi
Diuretično djelovanje portulaka poznato je još od antičke medicine. Ljekovitost tušta za bubrege i mokraćni sistem temelji se na diuretičnom djelovanju koje potiče izlučivanje mokraće, pomaže čišćenju mokraćnih kanala i blago ispire bubrege. U tom kontekstu koristio se kod upala mokraćnog mjehura i kao podrška kod urolitijaze. Važna napomena za suprotnu stranu: zbog oksalata, koji su direktni prekursor kalcijevih oksalatnih kamenaca, osobe s kroničnim problemima s bubrezima trebaju konzumaciju ograničiti, a ne povećavati.
Priprema i recepti od tušta
Tušt biljka upotreba dijeli se na kulinarsku i ljekovitu, a razlika je u načinu pripreme. Svježi listovi zadržavaju vitamine i omega-3 u punoj mjeri, dok kuvanje smanjuje sadržaj termolabilnih tvari ali pojačava laksativno i umirujuće djelovanje na probavni trakt. Kulinarski je svestran i može se koristiti svjež, kuvan, ukiseljen ili zamrznut.
Tušt sirov: salata i svježa upotreba
Tušt sirov je najhranjiviji. Mladi listovi i izdanci visine do pet centimetara imaju blago kiselo-slankast i hrskav okus koji se odlično slaže s maslinovim ili bučinim uljem. Brati ih odmah pred jelo jer se vitamini razgrađuju brzo, unutar sat-dva od branja.
Tušt salata: oprani svježi listovi tušta, narezana paradajz, ploške krastavca, sitno sjeckani češnjak, sol, maslinovo ulje i limunov sok. Može se dodati i svježi luk ili kapari za pikantniji okus. Ova kombinacija poznata je i kao tušt za gušt recept koji cirkulira po domaćim kuhinjama od Dalmacije do Bosne.
Pesto od tušta: listovi tušta samljeti s češnjakom, suncokretovim sjemenkama i maslinovim uljem umjesto bosiljka. Originalan i neočekivano ukusan namaz ili preljev za tjesteninu.
Sok od tušta: svježe ubrane listove staviti u sokovnik, dobiveni sok ima dokazano protuupalno djelovanje i koristi se kao tonik za kožu. Može se kombinirati sa sokom od krastavca ili jabuke.
Tušt s jajima
Jedno od najjednostavnijih toplih jela: na malo ulja prodinstati sitno sjeckani luk, dodati oprane listove i mlade stabljike tušta, lagano posoliti i popapriti, pa kad omekša za tri do četiri minute dodati razmućena jaja. Miješati kao kajganu dok se jaja ne stisnu. Daje kremastost i laganu kiselost jelu. Ovo jelo ima tradiciju u Italiji i Grčkoj dugu vijekovima.
Čaj od tušta
Tušt čaj priprema se od jedne čajne kašičice svježeg ili sušenog tušta na dvije decilitra kipuće vode. Poklopiti i ostaviti deset minuta, zatim procijediti. Za bolesti dišnih puteva i kašalj čaj se može zasladiti medom od kadulje, jer sluzave tvari tušta oblažu nadraženu sluznicu grla i blago je umiruju. Inače se pije bez zaslađivača. Dvije do tri šalice dnevno standardna je doza u narodnoj medicini. Čaj je blaže gorkog okusa s blagom kiselošću. Za uporni kašalj i dublje bronhijalne tegobe gdje je potrebno ekspektorantno djelovanje, efikasnije je posegnuti za čajem od omanovog korijena koji direktno djeluje na sluznice bronha. Za jačanje otpornosti organizma i imunološku podršku posebno u hladnim periodima koristi se i imela, čiji flavonoidi i lektini aktiviraju imunološki sistem.
Kako kuvati tušt
Tušt se kuva kratko, najviše petnaest minuta, a idealno tri do pet minuta u kipućoj vodi ili na pari. Dužim kuvanjem gube se vitamini, ali se oslobađa sluz koja juhama i varivima daje kremast i gust izgled, slično okri. Stariji listovi i stabljike pogodni su za dinstanje, dodavanje u gulaše, variva i đuveč. Kuvanjem se smanjuje i sadržaj oksalne kiseline, što je korisno za osobe koje paze na unos oksalata.
Ukiseljeni tušt i zimnica
Ukiseljeni tušt recept: oprane mlade stabljike i listove blanširati u kipućoj vodi minutu do dvije, ohladiti, prebaciti u steriliziranu staklenu teglu. Preliti mješavinom octa i vode u omjeru jedan prema jedan, dodati sol i po ukusu zrna bibera ili listić lovora. Zatvoriti i ostaviti na hladnom tamnom mjestu dvije do tri sedmice. Kiseli tušt koristi se kao prilog jelima od mesa, u sendvičima i salatama, slično kaparima. Tušt zimnica na ovaj način čuva se i do godinu dana.
Zamrzavanje tušta
Tušt zamrzavanje: oprane listove i mlade stabljike blanširati u kipućoj vodi jednu do dvije minute, odmah preseliti u ledenu vodu da se zaustavi kuvanje, ocijediti i posušiti papirnatim ručnikom. Rasporediti u porcije po vrećicama za zamrzavanje i pohraniti na minus osamnaest stepeni. Zamrznut portulak čuva se tri do četiri mjeseca i koristi isključivo za topla jela jer nakon odmrzavanja listovi gube čvrstoću.
Berba, sušenje i čuvanje tušt biljke
Pravo vrijeme za berbu tušt biljke je od juna do avgusta, prije cvatnje i u jutarnjim satima. Istraživanja su pokazala da portulak u jutarnjim satima ima i do deset puta više jabučne kiseline nego poslijepodne, jer je noću taloži kao rezultat posebnog metaboličkog puta. Brati treba mlade vrhove s listovima, duge tri do pet centimetara od vrha. Birati mjesta udaljena od prometnica i neoprskanih površina.
Za sušenje: listove i stabljike rasporediti u tankom sloju na platno ili rešetku, u hladu i prozračnom prostoru, na temperaturi ispod trideset i pet stepeni. Sušenje na direktnom suncu uništava aktivne tvari. Suva biljka čuva se u hermetički zatvorenoj staklenoj posudi na tamnom i suhom mjestu, do devet mjeseci. Svježa je uvijek djelotvornija od sušene i sušenjem gubi aromatičan okus.
Uzgoj tušta kod kuće
Ako portulak nije prisutan u vrtu, tušt sjeme se može kupiti u ljekarni ili prodavnici zdrave hrane. U većini vrtova koji su ga ikad imali, vraća se sam od sebe jer sjemenke u tlu ostaju vijabilne decenijama. Dovoljno je ostaviti jednu biljku da dozrije i ospe sjeme.
Za uzgoj na gredicama: odabrati osunčano mjesto s dobro dreniranom, lagano pjeskovitom zemljom. Sjeme posijati površinski jer mu je za klijanje potrebno svjetlo. Portulak se razmnožava reznicama tako što se stabljika položi na vlažnu zemlju i lagano pritisne, što je dovoljno za novo ukorjenjavanje. Zalijeva se umjereno, biljka bolje podnosi sušu nego vlagu. Što češće berete vrhove, razgranjava se više i daje više lisnog materijala za berbu.
Pažnja pri presađivanju iz prirode: portulak može prenijeti nematode u tlo, pa je za gredice pored drugog povrća bolje koristiti sjeme ili reznice s biljke koja nije rasla na nepoznatom tlu.
Nuspojave tušta i kada ga ne koristiti
Tušt nuspojave su rijetke pri umjerenoj konzumaciji, ali postoje situacije kada ga treba izbjegavati ili ograničiti.
Bubrežni kamenci i oksalati: portulak sadrži između 671 i 869 mg oksalne kiseline na 100 grama svježe mase, a sjemenke imaju još višu koncentraciju. Kalcijevi oksalatni kamenci najčešći su tip bubrežnih kamenaca i formiraju se upravo iz viška oksalata u mokraći. Osobe koje su već imale bubrežne kamence ili imaju hroničnu bubrežnu bolest trebaju konzumaciju svesti na minimum i savjetovati se s ljekarom.
Giht i reuma: oksalna kiselina može pogoršati taloženje mokraćne kiseline kod osoba s gihtom, a kod reumatoidnog artritisa potreban je oprez zbog istog mehanizma. Osobama s ovim stanjima savjetuje se samo kuvan ili blanširan portulak i u manjim količinama.
Trudnoća: može potaknuti kontrakcije maternice. U kineskoj i indijskoj tradicionalnoj medicini bilježi se upotreba za poticanje menstruacije i porođajnih kontrakcija. Iz tog razloga trudnicama se upotreba ne preporučuje, naročito u terapijskim dozama. Može biti štetan i za pse i mačke.
Prekomjerna konzumacija: više od 100 grama dnevno svježeg portulaka kod osoba s osjetljivim probavnim traktom može izazvati proliv i blage grčeve zbog laksativnog djelovanja.
Lijekovi: nema dobro dokumentiranih kliničkih interakcija s lijekovima, ali osobe na terapiji antikoagulansima ili lijekovima za regulaciju šećera trebaju biti pažljive jer portulak sam po sebi utiče na glikemiju i cirkulaciju.
Zaključak
Ljekovita biljka tušt nadmašuje mnogo poznatije biljke po gustoći hranjive vrijednosti i raznolikosti aktivnih tvari. Jedinstven je kao jedini zeleni kopneni izvor omega-3 u visokoj koncentraciji, kao rijedak biljni izvor melatonina i kao sirovina s dokazanim protuupalnim, gastroprotektivnim i antimikrobnim svojstvima. Kulinarski je svestran: sirovi listovi idu u salate, kuvan ide u variva, ukiseljen za zimnicu ili zamrznut za zimu. Ljekovita primjena usmjerena je na probavni trakt, krvne žile, kožu, bubrege i zglobove. Tušt ljekovitost potvrđena je i modernim istraživanjima, a kontraindikacija ima malo, ali oksalati, giht i trudnoća su ozbiljni razlozi za oprez. Biljka koja raste besplatno u svakom vrtu i pored svakog trotoara ne bi trebala završiti u košu za smeće.
Najčešća pitanja o tuštu
Šta je tušt i čemu služi?
Tušt (Portulaca oleracea) je samonikla jednogodišnja biljka koja raste kao korov, a u narodnoj medicini i prehrani koristi se vijekovima. Tušt ljekovitost temelji se na omega-3 masnim kiselinama, melatoninu, vitaminu A i C te flavonoidima. Poznata je i kao portulak, tušanj, tušac, tušnjak i ledena trava. Koristi se za probavne smetnje, čišćenje bubrega, upalne procese i kao svakodnevno povrće u salatama.
Je li tušt isto što i portulak?
Da, tušt ili portulak su različiti nazivi za istu biljku – Portulaca oleracea. Na bosanskom i srpskom govornom području najčešće se kaže tušt, tušanj ili tušac, dok je portulak naziv preuzet iz latinskog. Ledena trava je narodni naziv koji se koristi u nekim krajevima.
Može li se tušt jesti sirov?
Da, mladi listovi i izdanci do pet centimetara mogu se jesti sirovi. Ukus je blago kiselo-slan i hrskav. Sirov se dodaje salatama, uz paradajz, krastavac ili jaja. Važno je konzumirati ga odmah nakon branja jer se hranjive tvari brzo razgrađuju. Osobama sklonima bubrežnim kamenima savjetuje se umjerena konzumacija zbog oksalata.
Za što je dobar čaj od tušta?
Tušt čaj koristi se za probavne smetnje, žgaravicu, gastritis i zatvor zahvaljujući sluzavim tvarima koje oblažu sluznicu probavnog trakta. Pije se i kao diuretik za čišćenje mokraćnih puteva i bubrega. Za kašalj može se zasladiti medom. Priprema se od jedne kašičice svježeg ili sušenog tušta na dvije decilitra kipuće vode, poklopljeno deset minuta.
Koje su nuspojave tušta?
Tušt sadrži oksalnu kiselinu od 671 do 869 mg na 100 grama svježe mase, što može doprinijeti nastanku bubrežnih kamenaca. Osobama s gihtom i reumatoidnim artritisom savjetuje se oprez. Trudnicama se ne preporučuje jer može potaknuti kontrakcije maternice. Prekomjerna konzumacija može izazvati proliv i probavne smetnje.
Može li tušt pomoći kod psorijaze?
U tradicijskoj medicini koristio se za kožna oboljenja, a naučne analize potvrđuju protuupalna i antimikrobna svojstva ekstrakta listova. Studija objavljena u The Scientific World Journal navodi primjenu portulaka kod psorijaze i osteoporoze. Svježi listovi mogu se koristiti kao obloga direktno na zahvaćena mjesta, no kod hroničnih kožnih bolesti neophodna je ljekarska dijagnoza i terapija.
Smanjuje li kuvanje oksalate u tuštu?
Da, kuvanjem se smanjuje sadržaj oksalne kiseline. Kratko blanširanje od jedne do dvije minute u kipućoj vodi dobar je kompromis jer smanjuje oksalate a čuva korisne vitamine i omega-3 masne kiseline. Predugo kuvanje razgrađuje i hranjive tvari, pa nije preporučljivo kuvati duže od petnaest minuta.
Gdje kupiti tušt sjeme?
Tušt sjeme dostupno je u ljekarnama koje prodaju ljekovito bilje, u prodavnicama zdrave hrane i na internet tržnicama. U većini vrtova koji su ikad imali tušt, on se vraća sam od sebe jer sjemenke ostaju vijabilne decenijama. Jedna zrela biljka proizvede do deset hiljada sjemenki.
