Naše bake su je znale i uzgajale. Kaloper biljka rasla je u bezmalo svakoj seoskoj bašti na Balkanu, a listovi su se sušili za čaj, dodavali u jela i stavljali kao oblozi na ujede i rane. Danas je malo ko čuo za nju, a još manje je uzgaja. Zaboravilo se na biljku kaloper koja miriše na žvakaću gumu s mentolom, ima gorki okus listova i ljekovita svojstva koja su vijekovima bila dijelom svakodnevnog života.
Kaloper (Tanacetum balsamita L.) višegodišnja je aromatična biljka iz porodice glavočika (Compositae). Potiče od biljke koja je u Evropu stigla iz Jugozapadne Azije i s Mediterana, a prvi put se u katalozima biljaka pominje 812. godine. Od srednjeg vijeka do početka dvadesetog stoljeća uzgajala se masovno i koristila u medicinske svrhe. Danas je gotovo nestala s vrtova, ali njeni listovi i dalje zadržavaju ista ljekovita svojstva za koja su je naše bake toliko cijenile.
Šta je kaloper biljka i odakle dolazi
Kaloper biljka je višegodišnja trajnica koja naraste do jedan metar visine. Stabljika je uspravna i razgranata. Listovi su ovalni, na rubovima nazubljeni, dlakavi i prijatne balzamične arome. U julu se na vrhu stabljike pojavljuju buketići bljedozelenih cvjetova koji u augustu dobiju zlatnožutu boju i nalikuju na sitne krizanteme.
Cijela biljka miriši – miris je specifičan, balzamičan, s notama kamfora i mentola, i podsjeća na miris žvakaće gume s hlorofilom. Za pregled ostalih ljekovitih biljaka koje rastu u vrtovima i na livadama, pogledajte vodič kroz ljekovite biljke na livadi.
Kaloper latinski naziv – Tanacetum balsamita i porodica
Kaloper latinski naziv je Tanacetum balsamita L. Stariji botanički naziv koji se također sreće u literaturi je Chrysanthemum balsamita. Pripada porodici Compositae ili Asteraceae, istoj porodici kojoj pripadaju kamilica, neven, stolisnik i ambrozija. Epithet balsamita dolazi od latinske riječi za balzam, zbog izražene balzamične arome biljke. Za pregled ostalih biljaka iz iste porodice koje imaju ljekovitu primjenu, pogledajte ambroziju, koja također pripada glavočikama i ima dobro dokumentirana ljekovita svojstva uprkos lošem glasu alergene biljke.
Narodni nazivi – goloper, biblijski list, božja plahtica
Kaloper biljka nosi više narodnih naziva koji variraju od kraja do kraja. Na prostoru Bosne i Hercegovine i Srbije najčešće se zove kaloper ili goloper. U nekim krajevima zna se i kao biblijski list – naziv koji dolazi od tradicije da su se listovi kalopera stavljali između stranica Biblije da je zaštite od moljaca i da joj daju ugodan miris. Naziv božja plahtica sreće se u pojedinim bosanskim selima. U starijoj literaturi javlja se i kao kamforna biljka ili balzamična hrizantema. Na engleskom se zove costmary ili alecost.
Kako izgleda kaloper i gdje raste
Korijen kalopera je razgranat i mesnato-vlaknast, širi se horizontalno i iz njega svake godine izbijaju novi listovi i stabljike. Listovi su dugi 10 do 20 centimetara, ovalni, sitno nazubljeni, s obje strane dlakavi i sivkastozelene boje. Miris je jak i prepoznatljiv – dolazi iz žlijezda u listu i osjeti se pri svakom doticaju.
Cvjet je sitan, žutozelene do zlatnožute boje, skupljen u manje glavičaste cvasti. Raste na sunčanom ili polusjenovitom mjestu, u vrtu ili kao polukulturna biljka uz stara imanja i ograde. Nije je teško naći uz napuštene seoske bašte gdje se dugo zadržava i širi putem korijena.
Kaloper u historiji i tradiciji Balkana
Na Balkanu je kaloper biljka imala snažnu simboličku ulogu u narodnoj tradiciji. U nekim bosanskim i srpskim selima kaloper je bio simbol djevojke spremne za udaju – djevojka bi za pojasom nosila grančicu kalopera kao znak. U crkvenoj tradiciji listovi su se stavljali u misale i vjerske knjige, odakle i dolazi naziv biblijski list. U ljekarskim knjigama 16. i 17. vijeka kaloper se navodi kao lijek za bolesti probavnog trakta, ženskih organa i za otjerivanje insekata. Iz Engleske i Francuske dolaze recepti u kojima se kaloper koristio kao začin za pivo i vino prije nego što ga je zamijenio hmelj.
Hemijski sastav kalopera
Ljekovitost biljke kaloper dolazi iz bogatog hemijskog sastava eteričnog ulja i ostalih aktivnih tvari koje su raspoređene po cijeloj biljci, posebno u listovima.
Eterično ulje kalopera – borneol, kamfor i tanacetin
Najvažniji ljekoviti sastojak je eterično ulje kalopera koje se nalazi u žlijezdama listova i stabljike. Glavni sastojci eteričnog ulja su borneol, kamfor, tanacetin, limonen i pinokarvon. Borneol daje biljci antiseptička i spazmolitička svojstva. Kamfor djeluje stimulativno na probavni trakt i cirkulaciju. Tanacetin je gorka tvar koja potiče lučenje žuči i probavnih sokova. Sadržaj eteričnog ulja u listovima kreće se između 0,2 i 0,5 posto kod suhe biljke. Kada se kaloper gaji za industrijski namijenjen destilaciji eteričnog ulja, sakuplja se u fazi punog cvjetanja kada je sadržaj ulja najviši. Eterično ulje kalopera ima i insekticidno dejstvo – listovi su se tradicionalno stavljali u ormare i između posteljine da otjeraju moljce i buhe.
Vitamini, minerali i ostale aktivne tvari
Pored eteričnog ulja, listovi kalopera sadrže visok udio vitamina C i karotena. Bogati su mineralima – kalcijem, kalijumom, fosforom i magnezijumom. Prisutni su i tanini s adstrigentnim dejstvom, gorke tvari koje potiču probavu i lučenje žuči, flavonoidi s antioksidativnim dejstvom i organske kiseline. Listovi zadržavaju vitamine i aromatske tvari i nakon sušenja, što ih čini vrijednima za zimsku upotrebu. Za biljke s usporedivim mineralnim profilom koje rastu na istim staništima, pogledajte tušt, koji je bogat oksalnom kiselinom i mineralima i sličnih ljekovitih svojstava pri probavnim tegobama.
Ljekovita svojstva kalopera – čemu služi biljka kaloper
Ljekovita svojstva kalopera bila su dobro poznata u narodnoj medicini, ali se u modernom herbalizmu ova biljka rijetko spominje. Ipak, aktivne tvari koje sadrži opravdavaju svaku od tradicionalnih primjena.
Biljka kaloper djeluje kao:
- digestiv – potiče lučenje probavnih sokova i žuči
- antiseptik – suzbija bakterije i gljivice
- adstrigent – steže sluznicu i smanjuje sekreciju
- laksativ – blago podstiče rad crijeva
- karminativ – smanjuje nakupljanje plinova
- diuretik – potiče mokrenje
- antispazmatik – smanjuje grčeve u probavnom traktu
- holagog – potiče pražnjenje žučnog mjehura
- sedativ – blago smiruje nervnu napetost
- insekticid – tjera insekte pri vanjskoj upotrebi
Kaloper za probavu, jetru i žuč
Primarna i najduže potvrđena primjena kalopera je pri tegobama probavnog trakta. Gorke tvari i tanacetin potiču lučenje žuči iz žučnog mjehura i pomažu pri sporom i teškom varenju masne hrane. Čaj od kalopera uzima se pri nadutosti, grčevima u trbuhu, crijevnom kataru, zatvoru i slabom apetitu. Potiče rast korisnih bakterija u crijevima i smanjuje fermentaciju koja uzrokuje plinove. Za jetru i žuč, kaloper se kombinuje s ostalim biljkama s holagognim dejstvima. Za snažno dejstvo na jetru i žuč koje je fitoterapijski dobro opisano, pogledajte tamjan, čije boswelinske kiseline direktno inhibiraju upalne procese u jetrenom tkivu.
Kaloper za hemoroide i crijevne tegobe
Kaloper za hemoroide koristi se i interno i eksterno. Adstrigentne tvari stežu proširene žile i smanjuju krvarenje, a antiseptičko dejstvo smanjuje upalu. Interno se uzima čaj od kalopera koji smanjuje vensku kongestiju i poboljšava cirkulaciju u donjim crijevima. Eksterno se od kalopera rade oblozi koji se primjenjuju direktno. Ista adstrigentna i antiseptička svojstva čine kaloper korisnim pri dizenteriji, prolivu i crijevnim parazitima – primjene koje se bilježe u starijim fitoterapijskim priručnicima Balkana. Za hemostatsko i adstrigentno dejstvo koje je posebno potvrđeno pri krvarećim hemoroidima, pogledajte ranjenik, koji zbog visokog sadržaja tanina direktno zaustavlja krvarenje tkiva.
Kaloper i trudnoća – plodnost i ženske tegobe
Kaloper i trudnoća neraskidivo su povezani u bosanskoj i srpskoj narodnoj tradiciji. Priča da će žene koje piju čaj od kalopera dvije sedmice lakše zatrudnjeti živa je još uvijek u pojedinim selima. Biljka se tradicionalno koristila za regulisanje menstrualnog ciklusa, pri bolnim i neredovnim menstruacijama i pri oslabljenim kontrakcijama maternice. Tujon i tanacetin djeluju emenagoški – potiču kontrakcije maternice. Upravo zbog tog dejstva kaloper u trudnoći nije preporučen – može izazvati prijevremene kontrakcije. Ova primjena zahtijeva oprez i savjet ljekara. Za podršku hormonalnom balansu i imunitetu uz ženski reproduktivni sistem, uz kaloper se u tradicijskoj medicini koristila i imela, čiji flavonoidi i lektini moduliraju imunološki odgovor i blago djeluju na hormonalni sistem.
Kaloper za insekte, rane i kožu
Svježi i sušeni listovi kalopera imaju izraženo insekticidno dejstvo zahvaljujući eteričnom ulju. Tradicionalno su se stavljali u ormare s vunom i posteljinom da otjeraju moljce, između stranica knjiga, u džepove odjeće i pod jastuke. Svježi listovi trljani po koži tjeraju komarce pri radu u polju. Za ujede insekata i ujede otrovnih životinja, svježi list kalopera polagao se direktno na mjesto ujeda kao oblog koji smanjuje oticanje i ubrzava lokalnu sanaciju. Pri manjim ranama i opekotinama, oblozi od kuvanog lista smanjuju upalu i suzbijaju infekciju. Za regenerativno dejstvo na kožu i vezivno tkivo, pogledajte gavez, čiji alantoin iz korijena aktivno potiče obnovu stanica i ubrzava zarastanje rana i modrica.
Kaloper kao sedativ i protiv grčeva
Borneol i limonen iz eteričnog ulja kalopera imaju blago sedativno i spazmolitičko dejstvo. Čaj od kalopera uziman navečer smiruje nervnu napetost i olakšava usnivanje. Antispazmatičko dejstvo pomaže pri grčevima u crijevima i mjehuru te pri menstrualnim grčevima. Za snažnije smirujuće dejstvo na nervni sistem i pri nesanici vezanoj uz crijevne tegobe, uz kaloper se može koristiti i nana, čije eterično ulje opušta glatku muskulaturu i direktno smanjuje grčeve u crijevima i probavnom traktu.
Čaj od kalopera – priprema i upotreba
Čaj od kalopera je najčešći i najdostupniji oblik primjene ove biljke. Pravi se od sušenih listova, a može se kombinovati s drugim biljkama za pojačano dejstvo.
Kaloper čaj ima balzamičan, blago gorak i aromatičan okus koji mnogi smatraju ugodnim.
Kaloper čaj – osnovni recept
Jedna ravna kašičica sušenih listova kalopera prelije se s dva decilitra kipuće vode. Poklopi se i ostavi da stoji deset do petnaest minuta, potom procijedi. Kaloper čaj pije se topao, bez zaslađivanja ili s malo meda. Uzimaju se dvije do tri šalice dnevno, po mogućnosti prije jela jer tada gorke tvari imaju bolji učinak na probavu i lučenje žuči. Svježe pripremljeni čaj ima punu aromu – ne ostavlja se za sutradan.
Čaj od kalopera za probavu i jetru
Za probavne tegobe – nadutost, grčeve, tromo varenje i slabi apetit – pije se jedna šalica čaja od kalopera pola sata prije svakog obroka, tri puta dnevno. Kura traje dvije do tri sedmice. Za pojačano dejstvo na jetru i žuč, kaloper čaj se kombinuje s jednakim dijelovima petrovca i maslačka: po pola kašičice svake biljke na dva decilitra kipuće vode.
Za snažno dejstvo na dišne puteve i bronhijalni sekret koji se ponekad javlja uz probavne tegobe, pogledajte oman, čiji korijen direktno djeluje na bronhijalnu sluznicu i podstiče iskašljavanje.
Kaloper čaj za ženske tegobe
Za bolne i neredovne menstruacije kaloper čaj pije se između menstruacija, u kuri od dvije sedmice s pauzom od sedam dana. Jedna kašičica sušenih listova na šalicu kipuće vode, dvije šalice dnevno. Ovaj čaj se ne pije u trudnoći. Pri menstrualnim grčevima bez poremećaja ciklusa, čaj od kalopera kombinuje se s jednakim dijelovima matičnjaka koji pojačava spazmolitičko dejstvo.
Tinktura od kalopera – priprema i doziranje
Tinktura od kalopera pravi se maceracijom sušene biljke u alkoholu i pogodna je za duže čuvanje i preciznije doziranje od čaja. Sušeni listovi kalopera stavljaju se u tamnu staklenku u omjeru jedan prema pet (jedan gram sušene biljke na pet mililitara alkohola jačine 40 do 60 posto). Staklenka se dobro zatvori i ostavi na tamnom i hladnom mjestu tri do četiri sedmice, uz povremeno mućkanje. Potom se procijedi kroz gazu i čuva u tamnoj bočici do dvije godine.
Tinktura od kalopera uzima se 15 do 20 kapi razrijeđenih u malo vode, dva do tri puta dnevno prije jela. Iste indikacije kao i za čaj – probavne tegobe, žuč, menstrualne tegobe, grčevi. Prednost tinkture je u dužem roku trajanja i praktičnosti za putnike i zaposlene koji ne mogu svakodnevno praviti svježi čaj. Tinktura se ne preporučuje trudnicama ni djeci. Za biljke s usporedivim tinkturo-preparatima koji imaju dokumentovana ljekovita dejstva, pogledajte smilje, čija tinktura i macerat imaju antioksidativna i protuupalna dejstva pri kožnim i unutarnjim upalama.
Kaloper kao začin u kuhinji
Kaloper začin bio je jedan od omiljena vrtnih začina u Engleskoj i Francuskoj od Rimskog doba do 18. vijeka. Dodavao se salatama, čorbama, punjenima za perad, sirevima i kolačima.
U Bosni i Hercegovini kaloper kao začin preživio je u nekim domaćinstvima, posebno u juhama i varivima kojima daje specifičan aromatičan okus. Kaloper kao začin je donekle jači od nane i matičnjaka, pa se dodaju u manjim količinama. Koristili su se i u pivu prije nego što ga je zamijenio hmelj.
Uz koje se jelo koristi kaloper
Svježi i sušeni listovi kalopera dodaju se u:
- pileće i ovčetine juhe i variva – list se dodaje pri kuhanju i vadi pred serviranje
- punjenja za perad, svinjsko i jagnjeće meso – listovi se sitno nasjeckaju i miješaju s nadjevom
- salate od svježeg povrća – mladi listovi sitno nasjeckani daju aromatičnu notu
- sirevi – listovi se pritišću uz zreli sir za aromu
- kolači i peciva – sušeni listovi u malim količinama, slično komoraču
- tople napitke i tinkture – uz med i limun kao zimski tonik
Kaloper u kuhinji – praktični savjeti
Listovi kalopera su jači od nane, pa ih ne treba pretjerano dodavati – jedan do dva lista na lonac juhe dovoljna su. Ako se želi samo aroma bez gorčine, list se ukloni iz jela pred kraj kuhanja. Sušeni listovi su blaži od svježih i prikladniji za direktno dodavanje jelima. U kombinaciji s ruzmarinom i mažuranom kaloper daje mediteransku aromu mesu.
Za sušeni kaloper namijenjene kulinarstvu, listovi se sakupljaju pred cvjetanje kada su aromatični spojevi na vrhuncu. Za pregled ljekovitog bilja koje dijeli kulinarska i medicinska svojstava, pogledajte anis, čiji plodovi imaju i jaku kulinarsku i fitoterapijsku primjenu pri nadutosti i probavnim tegobama.
Kaloper uzgoj – sadnja, njega i berba
Kaloper uzgoj je jednostavan – ovo je jedna od biljaka koja, jednom zasađena, zahtijeva minimalnu njegu i vraća se svake godine.
Zahvalna je trajnica i biljka kaloper koja podnosi sušu, mraz i različite tipove tla. Za razliku od nane, biljka kaloper se ne širi agresivno putem podzemnih stolona, nego ostaje na svom mjestu i polako se povećava putem razgranatog korijena.
Gdje i kako posaditi kaloper
Kaloper voli sunčano ili polusjenovito mjesto. Uspijeva na gotovo svakom tlu s pH od 5 do 7,5 pod uvjetom da nije stalno mokro. Na sunčanom mjestu cvjeta obilno. U polusjeni razvija više listova ali manje cvjetova – što je prednost ako se uzgaja isključivo za lišće. Sije se sjemenom tokom marta i aprila u zatvorenom, a rasad se presađuje napolje kad prođu kasni mrazovi.
Može se i razmnožiti dijeljenjem starijih grmova u proljeće ili jesen, što je pouzdaniji i brži način. Razmak između biljaka trebao bi biti 40 do 50 centimetara. U prvoj godini razvija uglavnom lisnatu rozetu, a stabljike i cvjetove daje od druge godine.
Njega i razmnožavanje kalopera
Kaloper u uzgoju ne zahtijeva posebnu njegu. Redovito zalijevanje u sušnim periodima je dovoljno. Plijevljenje je potrebno dok je biljka mlada i dok ne zauzme dovoljno prostora da sama potisne korove. Suhe stabljike se uklanjaju rano u proljeće, čime se potiče novi rast. Povremena prihrana organskim gnojivom u proljeće poboljšava bujnost.
Puževi i lisne vaši jedine su prijetnje – puževi jedu mlade listove, a lisne vaši napadaju vrhove grančica. Razmnožava se dijeljenjem korijena svake tri do četiri godine, čime se ujedno pomlađuje star grm koji počne gubiti na bujnosti rasta.
Berba i sušenje kalopera
Listovi kalopera sakupljaju se povremeno tokom vegetacije, u tri do četiri navrata. Sijeku se sa drškama i vežu u manje snopove koji se kače na promajno i sjenovito mjesto da se prirodno osuše. Nikad ne sušiti na direktnom suncu jer se eterično ulje razgrađuje i aroma se gubi.
Cijela biljka za ljekovitu upotrebu bere se dok je u cvjetanju, kada su aktivne tvari na vrhuncu. Listovi namijenjeni kulinarstvu beru se pred pojavu cvjetića – tada su najnježniji i najaromatičniji. Sušeni listovi čuvaju se u hermetički zatvorenoj staklenoj posudi na tamnom i suhom mjestu do godinu dana. Rok je duži od većine aromatičnih trava jer eterično ulje kalopera sporije isparava.
Eterično ulje kalopera i vanjska primjena
Eterično ulje kalopera dobiva se destilacijom vodenom parom iz svježe ubrane biljke u fazi cvjetanja. Sadrži pretežno borneol, kamfor i tanacetin. Koristi se u aromaterapiji kao stimulans probave i kao blagi sedativ pri inhalaciji. Nekoliko kapi dodanih u kupku daje umirujući i antiseptički učinak na kožu.
Zbog relativno visoke koncentracije tujona, koji je neurotoksičan u velikim količinama, eterično ulje kalopera ne smije se uzimati interno ni u velikim dozama nanošenjem na kožu. Za kozmetičku upotrebu razrijeđuje se u bademovom ili jojobinom ulju u omjeru 1 posto (jedna kap eteričnog ulja na pet mililitara baznog ulja).
Za protuupalno i antioksidativno eterično ulje koje je sigurno za kožu i ima potvrđeno dejstvo na regeneraciju tkiva, pogledajte glog, čiji flavonoidi u kombinaciji s maserskim uljem jačaju kapilare i poboljšavaju lokalnu cirkulaciju.
Kontraindikacije i oprez pri upotrebi kalopera
Trudnoća: Kaloper sadrži tujon koji potiče kontrakcije maternice. Strogo je kontraindiciran u trudnoći u svim oblicima – čaj, tinktura i eterično ulje.
Dojenje: Nije preporučen zbog prolaska eteričnih tvari u majčino mlijeko.
Djeca mlađa od 12 godina: Ljekovite doze kalopera nisu preporučene djeci bez savjeta ljekara.
Prekomjerna upotreba: Tujon u velikim količinama ima neurotoksično dejstvo. Dugotrajna prekomjerna upotreba može uzrokovati mučninu, povraćanje i konvulzije. Pri preporučenoj dozi od dvije do tri šalice čaja dnevno, u kratkim kurama od dvije do tri sedmice, ove nuspojave nisu zabilježene.
Osobe s epilepsijom: Tujon može sniziti prag za napadaje. Savjet ljekara je obavezan.
Eterično ulje interno: Nikad ne uzimati interno bez nadzora aromaterapeuta. Za razliku od čaja koji sadrži male količine tujona, eterično ulje je koncentrovan preparat.
Umjerena prehrambena upotreba biljke kaloper – lista kao začin u jelima – sigurna je za sve zdrave odrasle osobe.
Najčešća pitanja o kaloperu
Šta je kaloper biljka?
Kaloper biljka (Tanacetum balsamita L.) je višegodišnja aromatična trajnica iz porodice glavočika (Compositae), porijeklom iz Jugozapadne Azije i Mediterana. Naraste do jedan metar, ima ovalne nazubljene mirisne listove i sitne zlatnožute cvjetove. Miriše balzamično, s notama kamfora i mentola. Nekada se uzgajala u bezmalo svakoj seoskoj bašti na Balkanu, a danas je gotovo zaboravljena. Koristi se i kao lijek i kao začin.
Kako se pravi čaj od kalopera?
Jedna ravna kašičica sušenih listova kalopera prelije se s dva decilitra kipuće vode, poklopi i ostavi deset do petnaest minuta. Potom se procijedi i pije topao, bez zaslađivanja ili s malo meda. Uzimaju se dvije do tri šalice dnevno, po mogućnosti prije jela. Čaj se ne ostavlja za sutradan – svaki put se priprema svjež.
Da li je kaloper dobar za trudnoću i plodnost?
U narodnoj tradiciji kaloper se koristio za regulisanje menstrualnog ciklusa i poticanje plodnosti. Međutim, u trudnoći je kaloper strogo kontraindiciran jer tujon koji sadrži potiče kontrakcije maternice i može izazvati prijevremeni porođaj ili pobačaj. Žene koje pokušavaju zanijeti mogu ga koristiti uz savjet ljekara, ali moraju odmah prestati pri potvrđenoj trudnoći.
Koji su narodni nazivi za kaloper?
Kaloper biljka poznata je i pod ovim imenima: goloper, biblijski list, božja plahtica, kamforna biljka, balzamična hrizantema. Na engleskom se zove costmary ili alecost. Latinski naziv je Tanacetum balsamita L., a stariji botanički naziv Chrysanthemum balsamita.
Kada se bere kaloper?
Listovi kalopera za kulinarsku upotrebu beru se pred pojavu cvjetića, kada su najnježniji i najaromatičniji. Cijela biljka za ljekovitu upotrebu i destilaciju eteričnog ulja bere se u fazi punog cvjetanja – u julu i augustu. Listovi se mogu brati u tri do četiri navrata tokom vegetacije, ali nikad više od polovine biljke odjednom.
Može li kaloper biti otrovan?
Pri umjerenoj upotrebi kao začin i pri preporučenim dozama čaja (dvije do tri šalice dnevno, do tri sedmice), kaloper nije otrovan. Eterično ulje sadrži tujon koji je neurotoksičan u velikim količinama. Eterično ulje kalopera ne smije se uzimati interno. Prekomjerna dugotrajna upotreba čaja može uzrokovati probavne smetnje. Biljka je kontraindicirana u trudnoći.
Kako se uzgaja kaloper?
Kaloper se uzgaja iz sjemena (sije se u zatvorenom od marta do aprila) ili iz sadnica podijeljenih od starijeg grma. Voli sunčano ili polusjenovito mjesto, podnosi gotovo svako tlo s pH 5 do 7,5 i sušu. Jednom zasađen, vraća se svake godine bez posebne njege. Listovi se suše u promajnom i sjenovitom prostoru, u snopovima ili u tankom sloju na platnu.
