Gavez (Symphytum officinale) je jedna od najstarijih i najcjenjenijih ljekovitih biljaka našeg podneblja. Naši stari su ga zvali i kostolomac, živalj ili crni korijen, a sam naziv dolazi od staroslavenske riječi koja znači “liječiti”. I doista, malo je biljaka koje tako brzo i vidljivo pomažu kod ozljeda, modrica, iščašenja i problema sa zglobovima.
Raste po vlažnim livadama, uz potoke, rijeke i jarke širom Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Prepoznajemo ga po krupnim, dlakavim listovima i zvonastim cvjetovima ljubičaste, ružičaste ili bijele boje koji se pojavljuju od maja do jula. No prava snaga ove biljke krije se ispod zemlje, u debelom, crnom, sluzavom korijenu koji se koristi u narodnoj medicini već više od dvije hiljade godina.
Ljekovite tvari u gavezu
Korijen sadrži jedinstvenu kombinaciju bioaktivnih tvari koje objašnjavaju njegovo snažno djelovanje na tkiva.
Alantoin je najvažnija aktivna tvar. Ubrzava diobu stanica i obnovu oštećenog tkiva, zbog čega se od davnina koristi za cijeljenje rana, kostiju i zglobova. Upravo alantoin objašnjava zašto pomaže i kod obnavljanja hrskavice i ubrzavanja zarastanja kostiju, jer direktno potiče stvaranje novih stanica u oštećenom tkivu. Alantoin se danas koristi i u farmaceutskoj industriji kao sastojak krema za obnovu kože.
Rozmarinska kiselina djeluje protuupalno i antioksidativno. Smanjuje otekline i ublažava bol na mjestu ozljede. Ona je razlog zašto pomaže i tamo gdje bol dolazi od upale, kod išijasa, tenisačkog lakta i bakerove ciste.
Sluzave tvari (mucilage) obavijaju sluznicu probavnog trakta i štite je od nadražaja, što objašnjava tradicionalnu upotrebu kod želučanih tegoba.
Tanini stežu tkivo, pomažu zaustavljanju manjeg krvarenja i ubrzavaju zatvaranje rana.
Pored toga, sadrži i asparagin, inulin, vitamine B12 i C te minerale, uključujući kalcij, kalij i fosfor.
Za šta se gavez koristi
Uganuća, modrice i bolovi u zglobovima
Vanjska upotreba je najsigurnija, najbolje dokumentirana i najučinkovitija. Upravo po oblogama je kostolomac najpoznatiji u cijelom regionu.
Iščašenja, uganuća i kontuzije. Obloga od korijena stavlja se direktno na ozlijeđeno mjesto. Alantoin ubrzava obnovu oštećenog tkiva, a rozmarinska kiselina smanjuje upalu i oteklinu. Mnogi berači i planinski ljudi kažu da gavez radi ono što ni jedan gel iz apoteke ne može, i u tome ima istine, jer klinička ispitivanja potvrđuju da preparati na bazi gaveza značajno smanjuju bol i oteklinu kod uganuća gležnja.
Modrice i hematomi. Obloga pomaže da se modrica brže povuče. Stavlja se odmah nakon udarca i obnavlja dva do tri puta dnevno.
Bolovi u zglobovima i artritis. Kod hroničnih bolova u koljenima, laktovima i drugim zglobovima, obloge pružaju olakšanje. Istraživanja pokazuju da mast smanjuje bol kod osteoartritisa koljena jednako efikasno kao neki protuupalni gelovi. Gavez se koristi za dublje bolove u mišićima. Nana ulje (rashladni učinak) ide uz površinsko olakšanje napetosti i tenzijsku glavobolju – različite indikacije, ali se često kombiniraju.
Bolovi u leđima. Tradicionalno se obloga od biljke koristi i kod lumbalnog bola. Obloga se stavlja na bolno mjesto i pokriva toplim platnom.
Gavez kao lijek za kosti i obnavljanje hrskavice
Naziv kostolomac nije slučajan. Kostolomac se vjekovima koristio pri prijelomima i za ubrzavanje zarastanja kostiju. Alantoin direktno potiče diobu osteoblasta, stanica koje grade koštano tkivo, zbog čega ubrzava i mineralizaciju i obnovu kosti. Obloge su se stavljale oko ozlijeđenog mjesta dok je gips čuvao kost u položaju.
Kada je u pitanju hrskavica, biljka djeluje na isti princip. Alantoin potiče obnovu stanica hrskavičnog tkiva, a rozmarinska kiselina smanjuje upalnu reakciju unutar zgloba koja je najčešći uzrok bola i daljnjeg propadanja hrskavice. Ne može nadoknaditi hrskavicu koja je potpuno istrošena, ali može usporiti propadanje i smanjiti upalu koja ga prati. Najčešće se koristi kao obloga ili mast na zglobu, dva do tri puta dnevno, u kombinaciji s fizikalnom terapijom. Za mineralnu gustoću kostiju, tušt s visokim kalcijem i magnezijom djeluje komplementarno gavezovim alkaloidima.
Gavez za tetive: teniski lakat, ahilova tetiva i isijas
Upale tetiva su jedno od stanja gdje kostolomac pokazuje izrazito brze rezultate. Razlog je jednostavan: tetive su dobro pristupačne za lokalnu primjenu, a rozmarinska kiselina iz korijena prodire u tkivo i gasi upalnu reakciju.
Kod tenisačkog lakta, obloga ili mast nanosi se na bolno mjesto na vanjskoj strani lakta i ostavlja se dva do tri sata, a kod jačih bolova i preko noći. Tretman se ponavlja svakodnevno. Rezultati su obično vidljivi unutar tjedan do dva redovne primjene.
Kod upale ahilove tetive, mast se nanosi duž tetive, od pete prema listu, uz nježnu masažu prema smjeru tetive. Obloga od naribanog korijena stavlja se navečer i ostavlja do jutra. Važno je uz tretman osigurati i mirovanje, jer niti jedna biljka ne može izliječiti tetivnu upalu ako nastavite s aktivnošću koja ju je uzrokovala.
Kod išijasa, obloga pomaže kod mišićnog grča i lokalne upale duž živca. Stavlja se na bolni dio leđa ili noge, ali treba razumjeti da biljka ne može riješiti uzrok išijasa ako je to diskus hernija ili koštani pritisak. On smanjuje bol i grč, što je dragocjeno, ali dijagnozu i liječenje uzroka prepustite ljekaru.
Bakerova cista i gavez
Bakerova cista je nakupina sinovijalne tekućine iza koljena, najčešće kao posljedica artritisa ili oštećenja meniskusa. Uzrokuje pritisak, napetost i bol iza koljena, posebno pri savijanju. Pomaže jer smanjuje upalnu reakciju unutar zgloba koja potiče stvaranje viška tekućine. Mast ili obloga od gaveza stavlja se na stražnju stranu koljena i ostavlja dva do tri sata. Rezultati dolaze polagano, kroz dvije do četiri sedmice redovne primjene. Ako je cista velika, tvrda i jako bolna, obavezno se posavjetujte s ortopedijom.
Petni trn i gavez
Petni trn je koštani izraštaj na petnoj kosti koji uzrokuje probadajući bol pri hodanju, posebno pri prvim jutarnjim koracima. Za petni trn koristi se obloga u oblozi od naribanog svježeg ili sušenog korijena koji se stavlja direktno na petu i ostavlja nekoliko sati ili preko noći. Alantoin potiče remodeliranje koštanog tkiva, a rozmarinska kiselina smanjuje upalnu reakciju u okolnom tkivu koja je glavni uzrok bola. Biljka ublažava bol i smanjuje upalu, ali kod izrazitog koštanog izraštaja ne može ukloniti tvrdi trn. U tom slučaju potrebna je ortopedska procjena.
Gavez za diskus herniju
Diskus hernija nastaje kada mekano jezgro međupršljenskog diska ispadne i pritisne živac. Kostolomac ne može fizički gurnuti disk natrag na mjesto, ali može značajno smanjiti mišićni grč i lokalnu upalnu reakciju koja pojačava bol. Obloga ili mast stavlja se na bolni dio leđa, ne na samu kičmu nego na okolno mišićno tkivo. U kombinaciji s fizikalnom terapijom, pravilnim kretanjem i lijekarskom terapijom, preparat od korijena je koristan saveznik u smanjivanju bola.
Gavez za čukljeve
Čukalj (hallux valgus) je koštana izbočina na osnovi palca noge koja nastaje zbog deformacije zgloba. Uzrokuje bol, crvenilo i oteklinu koja se pogoršava nošenjem uske obuće. Koristi se jer alantoin potiče remodeliranje koštanog tkiva i smanjuje upalnu reakciju u zglobu, a rozmarinska kiselina gasi lokalnu upalu koja je uzrok bola.
Domaća mast nanosi se na čukalj ujutro i navečer, uz nježnu kružnu masažu oko koštane izbočine. Obloga od naribanog svježeg korijena stavlja se navečer, prisloni na čukalj, prekrije tankim platnom i ostavi do jutra. Tretman treba biti redovit, nekoliko sedmica, jer remodeliranje koštanog tkiva je spor proces. Preparat može smanjiti bol i upalu i usporiti napredovanje, ali ne može izravnati čukalj koji je već značajno formiran. U tom slučaju potrebna je ortopedska procjena.
Gavez mast, gel i krema: razlika i kada što koristiti
Na tržištu se prodaje u nekoliko oblika i razlika između njih nije samo u konzistenciji, nego i u tome za šta svaki bolje odgovara.
Gavez gel ima vodenu osnovu, brzo se upija i hladi pri nanošenju. Idealan je za akutne ozljede, svježe otekline i upale gdje koža treba disati. Sportaši ga preferiraju jer ne ostavlja masni trag i može se nanositi više puta dnevno bez osjećaja težine.
Gavez mast ima masnu osnovu, sporije se upija ali dulje ostaje na koži i dublje prodire u tkivo. Bolja je za hronične tegobe, duboke bolove u zglobovima i tetivama i stanja gdje je potrebno dugotrajno djelovanje. Za isijas, teniski lakat i bakerovu cistu, mast je obično bolji izbor od gela.
Gavez krema je između gela i masti po konzistenciji. Upija se dobro, ne ostavlja masni trag i pogodna je za svakodnevnu primjenu. Popularna je i za njegu kože i lica jer alantoin obnavlja i pomlađuje kožu, smanjuje crvenilo i pomaže kod ekcema.
Gavez melem je najgušći oblik, tradicionalno se pravi sa svinjskom mašću ili pčelinjim voskom. Koristi se za najteže slučajeve, duboke bolove i stanja u fazi oporavka. Domaći melem od gaveza i svinjske masti bio je standardni preparat u seoskim domaćinstvima širom Balkana.
Kako napraviti domaću gavez mast
Domaća mast od gaveza pravi se po receptu koji se nije mijenjao vjekovima, a koji su mnogi travari i domaćice usavršili kroz decenije. Postoje dvije osnovne varijante: brža s čistom svinjskom mašću i punija s maslinovim uljem i pčelinjim voskom.
Šta vam treba: dvjesto do dvjesta pedeset grama svježeg korijena (ili sto grama sušenog), petsto grama domaće svinjske masti, dvadeset do trideset grama pčelinjeg voska za čvrstoću i, po želji, četrdeset žlica ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje pojačava protuupalno djelovanje jer sadrži oleocanthal, tvar koja djeluje slično ibuprofenu.
1. Korijen. Svježi korijen operemo, ogulimo i naribamo na sitnom ribežu direktno iznad tople masti kako bi što manje bio izložen zraku. Sušeni korijen sameljemo u prah ili sitno nasjeckamo.
2. Prvo zagrijavanje. Svinjsku mast otopimo na laganoj vatri. Kad se rastopi i malo ohladi da ne kipi, dodamo naribani korijen i miješamo petnaest minuta. Pokrijemo i ostavimo poklopljeno da odstoji preko noći. U tom periodu korijen ispušta sve aktivne tvari u mast.
3. Drugo zagrijavanje. Sutradan smjesu ponovo lagano zagrijemo samo toliko da se mast rastopi. Skinemo s vatre, miješamo još deset minuta i procijedimo kroz gazu u čistu posudu. Ostatke korijena u gazi dobro istisnemo da izvučemo svaku kap.
4. Ulje i vosak. U procijeđenu toplu mast dodamo maslinovo ulje i usitnjeni pčelinji vosak. Zagrijavamo na najnižoj vatri uz miješanje samo dok se vosak potpuno ne otopi. Sklonimo s vatre. Po želji dodamo pet do deset kapi eteričnog ulja lavande ili ružmarina.
5. Punjenje. Dok je mast još tekuća prelijemo je u prethodno sterilizirane staklene teglice. Ostavimo da se potpuno ohladi pa zatvorimo poklopcem. Čuvamo na hladnom i tamnom mjestu. Rok trajanja je od šest do dvanaest mjeseci. Ako mast promijeni miris ili boju, bacamo je.
Svinjska mast odabrana je s razlogom: po sastavu je najbliža lipidnom omotaču ljudske kože, zbog čega se bolje upija od biljnih ulja i nosi aktivne tvari dublje u tkivo. Ko ne želi koristiti svinjsku mast, može je zamijeniti kokosovim uljem ili karite maslacem.
Kako napraviti obloge od gaveza
Korijenje nabavimo u biljnoj apoteci ili iskopamo sami u jesen, kada biljka povuče hranjive tvari nazad u korijen. Korijen operemo, ogulimo i naribamo ili sameljemo u mlincu za kavu. Iskusni poznavatelji korijenje prethodno prosuše u pećnici na niskoj temperaturi, pa ga zatim melju u fino brašno.
Od dobivene kašice ili brašna pravimo oblogu: pomiješamo s malo tople vode da dobijemo gustu pastu, nanesemo na čist komad platna i stavimo na bolno mjesto. Pokrijemo suhim platnom ili zavojem i ostavimo najmanje dva sata, a kod jačih tegoba i preko noći. Obloge stavljamo svakodnevno dok tegobe ne popuste.
Za brzu varijantu, možemo koristiti i jaki uvarak korijena: dvadeset grama korijena kuhamo u pola litre vode petnaest minuta, ocijedimo, navlažimo platno i stavimo kao oblogu.
Gavez tinktura
Gavez tinktura je alkoholni ekstrakt korijena, znatno koncentrisaniji od vodenog uvarka. Priprema se tako što se narezani korijen stavi u tamnu staklenku i prelije rakijom od četrdeset do četrdeset pet posto alkohola. Ostavlja se na tamnom i hladnom mjestu četiri do šest sedmica, uz svakodnevno protresanje. Nakon toga se procijedi kroz gazu i čuva u tamnoj bočici. Koristi se isključivo za vanjsku primjenu, za masažu bolnih zglobova, tetiva i mišića. Ima rok trajanja dvije do tri godine. Zbog pirolizidin alkaloida tinktura se ne pije.
Unutrašnja upotreba: čaj
Čaj od korijena koristi se u tradicijskoj medicini za poboljšanje probave, kod upale sluznice želuca i crijeva te kod kašlja. Sluzave tvari iz korijena obavijaju upaljenu sluznicu i pružaju zaštitu.
Priprema čaja: jednu čajnu kašičicu sušenog i usitnjenoga korijena prelijemo sa dvjesto mililitara kipuće vode. Pokrijemo i ostavimo da odstoji deset do petnaest minuta. Procijedimo i pijemo mlak, bez šećera ili s malo meda. Preporučuje se najviše dvije šolice dnevno u periodu od četiri do šest sedmica, nakon čega treba napraviti pauzu.
Gdje raste gavez i kako ga beremo
Ova biljka je široko rasprostranjena po cijelom Balkanu. Voli vlažna tla, nalazimo ga uz rijeke, potoke, kanale, na vlažnim livadama i u sjenovitim udolinama. U Bosni raste na nižim padinama planina, uz Bosnu, Neretvu i Drinu. U Hrvatskoj je čest u Podravini, Posavini i po kontinentalnim livadama. U Srbiji ga nalazimo uz Dunav, Savu, Moravu i po vlažnim nizijama.
Korijen kopamo u kasnu jesen, od oktobra do novembra, ili u rano proljeće prije nego biljka krene u rast. Tada je koncentracija ljekovitih tvari u korijenu najveća. Korijen je dug, debeo i tamnosmeđ do crn izvana, a iznutra bijel i izuzetno sluzav.
List beremo u doba cvatnje, od maja do jula. Listovi se koriste uglavnom za obloge i kupke.
Iskopani korijen temeljito operemo, ogulimo i narežemo na tanje kolutove ili ploške. Sušimo na prozračnom, tamnom mjestu ili u sušnici na temperaturi do trideset pet stepeni. Osušeni korijen čuvamo u papirnatim vrećicama ili tamnim staklenim posudama, a djeluje dvanaest do osamnaest mjeseci.
Može se i uzgajati u vrtu. Nije zahtjevan, treba mu samo vlažno tlo i djelomična sjena. Jednom posađen, teško ga se riješiti, jer se obnavlja i iz najmanjeg komadića korijena.
Sva opća pravila berbe i sušenja detaljno opisujemo u našem kompletnom vodiču za ljekovite biljke.
Sigurnost i upozorenja
Ova biljka zaslužuje posebnu pažnju kad je u pitanju sigurnost, i bilo bi neodgovorno o tome ne govoriti otvoreno.
Pirolizidin alkaloidi
Gavez sadrži pirolizidin alkaloide (PA), tvari koje su pri dugotrajnom unutrašnjem uzimanju toksične za jetru. Upravo zbog toga je u nekim evropskim zemljama unutrašnja upotreba gaveza ograničena ili zabranjena, dok je vanjska upotreba odobrena i smatrana sigurnom. Za površinske rane i posjekotine naši stari su koristili i ranjenik biljku, poznatog antiseptika s planina.
Ovo znači: obloge i masti koristimo slobodno, ali čaj pijemo umjereno, u kratkim periodima od maksimalno četiri do šest sedmica, i nakon toga pravimo pauzu od najmanje mjesec dana.
Ko ne smije koristiti biljku
Trudnice i dojilje ne smiju ga koristiti ni izvana ni iznutra, jer pirolizidin alkaloidi mogu prijeći placentarnu barijeru.
Djeca mlađa od dvanaest godina ne trebaju koristiti ove preparate bez ljekarske preporuke.
Osobe s bolestima jetre trebaju izbjegavati unutrašnju upotrebu.
Gavez na otvorenu ranu
Obloge ne stavljamo na otvorene, duboke rane. Toliko ubrzava zatvaranje površinskog tkiva da može zatvoriti ranu izvana dok je iznutra još nezacijeljena, što može dovesti do infekcije. Koristimo ga na zatvorene ozljede: modrice, uganuća, otekline.
Gavez u narodnoj tradiciji Balkana
Na Balkanu se kostolomac koristi od pamtivijeka. Bosanske bake su ga zvale “kostolomac” upravo zato što je bio prvi lijek pri prijelomima i iščašenjima. Kada bi se neko uganupo ili ozlijedio, baka bi iskopala korijen, naribala ga, stavila na platnenu krpu i zamotala oko ozlijeđenog mjesta. Sutradan, oteklina bi bila upola manja.
U Srbiji je poznat i kao živalj ili crni korijen. Srpski travari koristili su ga u kombinaciji sa svinjskom mašću za pripremu melema koji se stavljao na bolne zglobove. U Hrvatskoj, posebno u Slavoniji i Zagorju, korijen se kvasio u rakiji i koristio kao obloga za reumatske bolove.
Zanimljivo je da su naši preci koristili kostolomac i u poljoprivredi. Listovi su bogati kalijem i koristili su se kao prirodno gnojivo i aktivator komposta. Biljka koja liječi ljude hranila je i zemlju.
Gavez u nauci
Kostolomac nije samo biljka iz bakine priče. Moderne studije potvrđuju ono što su naši preci znali iz iskustva. Klinička istraživanja su pokazala da mast s ekstraktom značajno smanjuje bol i poboljšava pokretljivost kod akutnog uganuća gležnja. Druga istraživanja potvrđuju efikasnost preparata od korijena kod osteoartritisa koljena i bolova u leđima.
Alantoin, ključna aktivna tvar, koristi se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji u kremama za obnovu kože, preparatima za cijeljenje i proizvodima za njegu osjetljive kože.
Fitoterapijski preparati registrirani su kao lijekovi u Njemačkoj i dostupni u apotekama širom Evrope, što govori o ozbiljnosti s kojom moderna medicina pristupa ovoj biljci. Za hronične upale zglobova, gavez djeluje još bolje u kombinaciji s bosveličnim kiselinama. Više o tome pišemo u članku o tamjanu kao lijeku.
Česta pitanja o gavezu
Mogu li se jesti listovi?
U nekim tradicionalnim receptima listovi se koriste u kulinarstvu, slično spanaku. Međutim, zbog prisutnosti pirolizidin alkaloida, ne preporučujemo redovnu konzumaciju listova. Povremena upotreba mladih listova u malim količinama smatra se niskorizičnom, ali sigurnija je vanjska primjena.
Koliko dugo držati oblogu?
Oblogu držimo najmanje dva sata, a kod jačih tegoba može se ostaviti i preko noći. Obloge ponavljamo svakodnevno dok se tegobe ne povuku. Koža ispod obloge može pocrveniti, što je normalna reakcija i prolazi nakon skidanja.
Gdje se kupuje?
Sušeni korijen dostupan je u biljnim apotekama, herbalističkim prodavnicama i na pijacama u cijelom regionu. Pri kupovini obratite pažnju da korijen ima karakterističan sluzav dodir i slatko-zemljani miris. Gotove masti, gelove i kreme na bazi gaveza nalazimo u apotekama i drogerijama.
Korijen ili list: što je ljekovitije?
Ne sasvim. I korijen i list koriste se u fitoterapiji, ali korijen sadrži znatno višu koncentraciju alantoina i ljekovitih tvari, te se smatra jačim preparatom. List se uglavnom koristi za blaže obloge i kupke.
Gavez mast ili gel: šta je bolje?
Za svježe ozljede i otekline gel se brže upija i hladi. Za hronične bolove, zglobove i tetive mast je bolja jer dulje ostaje na koži i dublje prodire. Za svakodnevnu primjenu i njegu kože krema je najpraktičniji izbor.
Zaključak
Kostolomac je biljka koja zaslužuje mjesto u svakoj kućnoj apoteci, prije svega za vanjsku upotrebu. Obloge od korijena za modrice, uganuća, bolove u zglobovima i otekline, to je provjereno znanje generacija, potvrđeno i modernom naukom. Pri unutrašnjoj upotrebi poštujemo pravila doziranja i trajanja, a u slučaju bilo kakve sumnje pitamo farmaceuta.
Ova biljka nas uči nečem važnom: da najmoćniji lijekovi ponekad rastu tik uz potok iza naše kuće. Treba ih samo poznavati i poštivati.
Sadržaj je isključivo informativnog karaktera i nije zamjena za savjet ljekara ili farmaceuta. Pročitajte naše Odricanje od odgovornosti.
