Ambrozija biljka – ljekovita svojstva i alergije

Ambrozija biljka je jedna od onih koje istovremeno zaslužuju i proklinjanje i poštovanje. Svake godine krajem jula milioni ljudi na Balkanu počinju kihati, brisati nos i škiljiti na suncu, i uvijek je isti krivac. U vodiču kroz ljekovito bilje ona zauzima posebno mjesto upravo zbog tog paradoksa: ista pelud koja izaziva jedne od najžešćih alergijskih reakcija potiče od biljke čiji list, korijen i stabljika imaju potvrđena ljekovita svojstva. Indijanska plemena su je sadila i koristila vjekovima, farmakopejski naziv joj je Herbae Ambrosiae, a u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama zakon propisuje njeno uklanjanje jer ambrozija cvjetanje donosi pravi javnozdravstveni problem svake kasne ljeti.

Šta je ambrozija i odakle dolazi

Puno ime ove biljke je Ambrosia artemisiifolia L., a pripada porodici glavočika (Compositae). Ime potiče iz grčke mitologije gdje je ambrozija bila hrana ili piće bogova, supstanca koja daruje besmrtnost i vječnu mladost. Ovoj biljci pripisano je to ime vjerovatno zbog drevne percepcije njene ljekovitosti, a ne zbog mirisa ili izgleda.

Domovina ambrozije je Sjeverna Amerika, gdje su je autohtona indijanska plemena koristila i kao hranu i kao lijek. U Europu je dospjela 1863. godine sa pošiljkama pšenice. U Bosnu, Srbiju i Hrvatsku stigla je sredinom dvadesetog vijeka, također s teretima žitarica, i danas se nalazi na 12. mjestu najgorih invazivnih biljaka u Europi. Rasprostranjena je na svim kontinentima, a njen alergenski potencijal toliko je ozbiljan da je njeno uklanjanje zakonski regulisano u više zemalja. Pregled ostalih ljekovitih biljaka dostupan je u vodiču kroz ljekovito bilje.

U narodu se ambrozija biljka zove i fazanuša, partizanka, limundžik i šupljika. Posebno je omražena jer se širi jako brzo, teško se iskorijenjava, a cvjeta upravo kada su ljetni odmori pri kraju i djeca kreću u školu. Poput nekih drugih biljaka korovskog karaktera koje imaju ljekovitu stranu, kakav je tušt, i nosi dvostruku prirodu.

Kako izgleda ambrozija: opis biljke i prepoznavanje

Stabljika, listovi i korijenje

Ambrozija biljka naraste između 20 i 150 centimetara visine, najčešće do visine pojasa odrasle osobe. Stabljika je žućkastozelene boje, razgranata, dlakava i relativno mekana. Listovi su duboko perasto zarezani, sivkastozelene boje, dlakavi s obje strane, s karakterističnim blagim limunim mirisom kada se zgnječe. Korijen prodire duboko u tlo i biljka se teško čupa rukom – kosidba bez vađenja korijena samo usporava, ne zaustavlja njeno vraćanje.

Listovi su smješteni nasuprotno na donjem dijelu stabljike, a naizmjenično prema vrhu. Mladi listovi imaju uočljiviji miris od starijih. Jedna odrasla biljka može proizvesti između 30.000 i 60.000 sjemenki, koje u tlu zadržavaju klijavost i do četrdeset godina, što objašnjava zašto se biljka vraća na isto mjesto godinama.

Ambrozija cvijet – kako izgleda i gdje se nalazi

Ambrozija cvijet je neugledan i lako ga se previdi ako ne znate šta tražite. Na jednoj biljci postoje muški i ženski cvjetovi odvojeno. Muški cvjetovi skupljeni su u sitne žućkastozelene grozdove na vrhu stabljike i njenih ogranaka – oni su jedini izvor peludi. Ženski cvjetovi su sitniji, nalaze se u pazusima listova i gotovo su nevidljivi.

Upravo ta neugledna muška cvast čini ambrozija cvjetanje toliko opasnim: iz svakog grozdića tokom sezone oslobađa se ogromna količina peludi. Jedna biljka tokom cijele sezone ispusti i do sto miliona zrnaca peludi, a vjetar ih nosi i do 300 kilometara. Ambrozija cvijet se ne vidi s distance i lako prođe nezapaženo dok ne počne žaliti okolina.

Ambrozija ili pelin – kako ih razlikovati

Ove dvije biljke su nalik jedna na drugu i lako ih se zamijeni, a razlika je važna jer pelin nije jednako opasan alergen.

Praktično pravilo: ako zgnječite list i miris je jak i gorak, vjerovatno je pelin. Ako je miris slab i stabljika zelenija i mekša, vjerovatno je ambrozija.

Ambrozija cvjetanje: sezona, rasprostranjenost i pelud

Kad cvjeta ambrozija i koliko traje sezona

Ambrozija cvjetanje počinje krajem jula i traje sve do prvog mraza, obično do oktobra ili novembra. Vrhunac sezone je august i septembar. Tokom tog perioda ambrozija cvijet ispušta pelud svakodnevno, a koncentracija u zraku varira ovisno o temperaturi, vlažnosti i jakini vjetra.

Pelud ambrozije najzastupljenija je u zraku između deset i petnaest sati tokom sunčanih i suhih dana. Kiša je jedini prirodni “spasilac” koji pere pelud iz zraka i pruža alergičarima kratko olakšanje. U kontinentalnim dijelovima Balkana ta sezona traje između šest i deset nedjelja, ovisno o klimatskim uvjetima te godine.

Gdje raste i zašto se toliko širi

Ambrozija biljka raste na takozvanim ruderalnim staništima: uz željezničke pruge, ceste, riječne obale, napuštena zemljišta, između njiva i uz rubove vrtova. Ne voli zasjenu ni vlagu, ali odlično uspijeva na uznemirenim i sunčanim tlima. Sličan korov koji raste po istim staništima, ali nosi daleko bolji glas u prehrani i narodnoj medicini, je tušt.

Klimatske promjene, topla i suha ljeta i neredovito čišćenje zelenih površina glavni su razlozi njenog širenja u zadnjim decenijama. Zakon u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji propisuje obavezu uklanjanja ambrozije sa parcela prije cvjetanja. Rok je obično kraj juna, a novčane kazne za propuštanje roka propisane su lokalnim zakonodavstvom, iako je provedba neujednačena.

Hemijski sastav ambrozije

Aktivne tvari u listu i stabljici

Ambrozija ljekovitost temelji se na nizu aktivnih tvari prisutnih u listovima, stabljici i korijenu. Najvažniji su seskviterpenski laktoni – psilostachin, confertin i damsisin – gorke tvari s potvrđenim protuupalnim i antimikrobnim dejstvima. Artemisifolin je karakteristična gorka tvar ove biljke, dokazano baktericidna. Kvercetin i ostali flavonoidi djeluju antioksidativno i protuupalno. Agmatin je bioaktivni amin s neuroaktivnim svojstvima. Limonen je terpenski spoj koji daje blag aromatični miris mladim listovima i ima antibakterijsko dejstvo.

U peludi je identificirano 12 različitih alergenih proteina, što je jedan od razloga zašto je alergijska reakcija na ambroziju toliko jaka i teško predvidiva kod osoba s urođenom osjetljivošću.

Vitamini, minerali i ostale korisne tvari

Pored seskviterpena i flavonoida, u listovima i stabljici prisutni su vitamin C, tanini s adstrigentnim dejstvom i glikozidi s antipiretičkim svojstvima. Esencijalna ulja ambrozije daju joj dodatna antimikrobna svojstva. Slična kombinacija esencijalnih ulja i flavonoida, ali u potpuno drugačijoj primjeni za njegu kože, karakterizira i smilje, čije esencijalno ulje spada među najcjenjenije u fitokozmetici.

Sjemenke imaju posebno zanimljiv nutritivni profil: bogat su izvor proteina i jestivog ulja. Indijanska plemena u Sjevernoj Americi skupljala su ih kao važan izvor hrane tokom dugih zima i za ljude i za domaće životinje. Od sjemenki se pravilo i ulje za jelo i za vanjsku primjenu.

Ambrozija ljekovitost kroz historiju i narodnu medicinu

Paradoks biljke koja liječi i istovremeno čini bolesnima nije nov. Ambrozija ljekovitost dobro je dokumentirana u tradicijskim medicinskim sustavima kroz vijekove, i na više kontinenata.

Indijanska plemena Sjeverne Amerike koristila su sve njene dijelove za liječenje, jedino osim peludi. Liječili su njome povišenu temperaturu, groznicu, dijareju, mučninu i nelagodu u želucu. Od korijena su kuvali čaj s laksativnim i antiparazitarnim dejstvima. Sok lišća koristili su za rane, ubode insekata i kožne osipe. Pleme Cherokee koristilo je ambroziju kao antiseptik za čireve i u liječenju gonoreje.

U evropskoj narodnoj medicini ambrozija se koristila kao adstrigent, antipiretik i antiseptik. Pripisivalo joj se ljekovito djelovanje pri epilepsiji, grčevima, bolnim menstruacijama i bolestima dišnih puteva. Na Balkanu su u tradicijskoj medicini zabilježeni oblozi od svježih listova za reumatske bolove i čaj za probavne tegobe i oporavak od srčanog udara.

Zvuči paradoksalno, ali i u savremenoj medicini postoji praksa da se pelud ambrozije, pravilno dozirana, koristi u antialergijskim tretmanima tokom zimskih mjeseci. Princip je isti kao i kod imunoterapije – tijelo se postepeno navikava na alergen.

Ljekovita svojstva ambrozije

Koža, rane i površinske upale

Ambrozija ima jako adstrigentno dejstvo, što znači da steže tkivo, zatvara sitne rane i sprečava infekciju. Svježi list zgnječe se u kašu i nanosi direktno na zahvaćeno mjesto. Umiruje svrbež, crvenilo i iritaciju kože pri ubodima insekata, opeklinama, kožnim osipima i modricama.

Mast ili krema na bazi ekstrakta ambrozije u narodnoj medicini koristila se za hemoroide i čireve. Za dublje rane i hemostatsko zacjeljivanje tkiva, klinički je bolje potvrđen ranjenik.

Probavni trakt i grčevi

Čaj od korijena ambrozije koristi se u narodnoj medicini kao blagi laksativ i za uklanjanje crijevnih parazita. Priprema se i za smirenje grčeva u želucu i crijevima, dijareju i dizenteriju. Sluzave tvari ublažavaju nadraženost sluznice probavnog trakta. Tanini s adstrigentnim dejstvom smanjuju iritaciju crijeva pri prolaznim probavnim tegobama.

Za spazmolitičko i umirujuće dejstvo na probavni trakt i ublažavanje nadutosti koje je bolje klinički potvrđeno, vrijedi pogledati nanu, čije eterično ulje direktno otklanja grč glatke muskulature crijeva.

Žensko zdravlje i hormonalne tegobe

Korijen ambrozije u tradicijskoj medicini bio je namijenjen i ženskim tegobama: bolnim i neredovnim menstruacijama te grčevima maternice. Ovo dejstvo istovremeno objašnjava zašto je biljka strogo kontraindicirana u trudnoći, jer stimulacija kontrakcija maternice nije poželjna ni u kojoj fazi trudnoće.

Temperatura i infekcije

Glikozidi prisutni u biljci imaju antipiretičko dejstvo, odnosno snižavaju povišenu temperaturu. Ovo dejstvo dokumentirano je i u indijanskoj medicini i u kasnijim fitoterapijskim pregledima. Čaj od ove biljke u alternativnoj medicini koristi se i kao podrška oporavku pri tegobama srca. Za direktnu podršku srčanom mišiću i cirkulaciju, s klinički potvrđenim dejstvima, vrijedi pogledati glog, koji ima dobro dokumentiran mehanizam djelovanja. Esencijalna ulja i artemisifolin daju joj antibakterijsko dejstvo potvrđeno in vitro studijama.

Nervni sistem i epilepsija

Historijska upotreba ambrozije uključivala je i liječenje epilepsije i tegoba centralnog nervnog sistema. Agmatin, bioaktivni amin prisutan u biljci, ima neuroaktivna svojstva. Savremena nauka ove tvrdnje nije klinički potvrdila u dovoljnom obimu istraživanja, ali historijska konzistentnost upotrebe u više kultura na različitim kontinentima govori o realnom empirijskom iskustvu.

Mišići, zglobovi i išijas

Svježi listovi ambrozije zgnječeni u kašu i položeni kao oblog na bolni zglob smanjuju oticanje i toplinu pri reumatskim bolovima. Biljka se koristila i pri išijasu gdje se oblog postavljao duž bolnog dijela noge ili leđa. Za dublje regenerativno dejstvo na vezivno tkivo i hroničnu bolnost zglobova, bolje je potvrđen gavez, čiji alantoin iz korijena podstiče obnovu hrskavice.

Fitoekstrakcija teških metala iz tla

Ova osobina ne tiče se direktno zdravlja, ali je ekološki značajna. Istraživanjima je utvrđeno da ambrozija apsorbira iz tla teške metale, posebno olovo. Ovo dejstvo, poznato kao fitoekstrakcija ili bioremedijacija, koristi se za ekološko čišćenje zagađenih površina. Biljku koja je rasla na zagađenom tlu ne smijete kompostirati. Treba je spaliti na ekološki siguran način kako se toksini ne bi vratili u tlo kroz kompost.

Recepti i pripravci od ambrozije

Čaj od ambrozije – priprema i upotreba

Čaj od ambrozije pravi se od sušene biljke ubrane prije cvjetanja. Uzima se jedna kašika sušene biljke na dva decilitra kipuće vode. Preliti vrućom vodom, poklopiti i ostaviti da stoji pola sata, zatim procijediti. Pije se dvije do tri šalice dnevno. Čaj se može zasladiti medom ako je gorak.

Čaj od ambrozije ljekovitost pokazuje kod:

• probavnih tegoba, grčeva i dijareje
• povišene temperature i groznice
• kašlja i blagih respiratornih tegoba
• potpore oporavku srca (alternativna praksa)
• bolnih i neredovnih menstruacija (čaj od korijena)

Za dublje bronhijalne tegobe s potrebom ekspektorantnog dejstva, efikasan je čaj od omana koji direktno djeluje na sluznice bronha.

Tinktura od ambrozije

Tinktura se pravi maceracijom sušene biljke u alkoholu jačine 40 do 70 posto. Biljku usitniti i preliti alkoholom u omjeru jedan prema pet, zatvoriti u tamnu staklenu bocu i ostaviti na hladnom i tamnom mjestu tri do četiri nedjelje, uz povremeno mućkanje. Procijediti i čuvati u tamnoj bočici.

Uzima se 20 do 30 kapi razrijeđenih u malo vode, tri puta dnevno. Tinktura je jačeg dejstva od čaja i duže se čuva – do dvije godine na tamnom. Iste su indikacije kao i za čaj, s nešto bržim dejstvom.

Svježi list kao oblog

Oprati svježe listove ambrozije, zgnječiti ih u kašu ili dobro izmrviti prstima. Nanijeti direktno na ranu, ubod, kožni osip, opeklinu ili otečeni zglob. Oblog mijenjati svakih dva do tri sata. Ovaj način primjene daje neposredno olakšanje i koristi adstrigentna, antimikrobna i protuupalna dejstva biljke.

Pažnja: ne koristiti svježi list na velikim otvorenim ranama bez konsultacije s ljekarom.

Ulje od ambrozije

Macerat se pravi postavljanjem suhih ili uvenulih listova i stabljike u maslinovo ili suncokretovo ulje, u omjeru jedan prema tri. Tegla se zatvori i ostavi na prozoru prema suncu četiri do šest nedjelja, zatim se procijedi. Čuva se u tamnoj bočici do dvanaest mjeseci. Ulje se koristi za rane, čireve i hemoroide kao zamjena za mast.

Berba i sušenje ambrozije

Berba ambrozije mora biti obavezno obavljena prije cvjetanja, u junu i prvoj polovici jula, dok na vrhu još nema grozdova. Čim cvjetanje počne, pelud je već u zraku i berba bez zaštite postaje rizična za osjetljive osobe.

Koristiti zaštitne rukavice jer kontakt s biljkom može izazvati reakciju kod osoba s izraženom osjetljivošću. Brati lisnate vrhove i gornje dijelove stabljike dužine deset do petnaest centimetara. Birati mjesta udaljena od cesta i prskanih površina.

Za sušenje: rasporediti u tankom sloju na platno ili rešetku, u hladu i prozračnom prostoru, na temperaturi ispod 35 stepeni. Sušiti pet do sedam dana. Sušena biljka čuva se u hermetički zatvorenoj staklenoj posudi na tamnom i suhom mjestu do dvanaest mjeseci. Za berbu i sušenje plodova namijenjenih probavnim tegobama i meteorizmima, sličan princip pažljive berbe prije pune zrelosti vrijedi i kod biljke čiji su plodovi s karminativnim dejstvima posebno poznati, poput anisa.

Alergija na ambroziju: uzroci, simptomi i liječenje

Zašto pelud ambrozije izaziva alergiju

Ambrozija cvijet ispušta pelud koja je najjači peludni alergen u kontinentalnom podneblju naše regije. U njenoj peludi identificirano je 12 različitih alergenih proteina. Alergijska reakcija počinje već pri koncentraciji od 20 do 30 zrnaca peludi u kubičnom metru zraka – kod većine trava ta granica je puno viša.

Pelud je sitna i lagana, lako ulazi duboko u dišne puteve i izaziva imunološku reakciju kod osjetljivih osoba. Imunološki sistem prepoznaje sasvim bezopasne proteine kao prijetnju i aktivira oslobađanje histamina. Procjenjuje se da od alergije na ambroziju boluje između 15 i 30 posto stanovnika kontinentalne Hrvatske, a statistike za Bosnu, Srbiju i ostatak Balkana su slične. Istraživanje objavljeno na PubMedu (PMID 26245832) detaljno opisuje koji proteini u peludi su odgovorni za najintenzivnije alergijske reakcije.

Simptomi alergije na ambroziju

Simptomi se pojavljuju obično u augustu i dostižu vrhunac u septembru, s trajanjem do prvog mraza. Variraju po intenzitetu ovisno o koncentraciji peludi i osjetljivosti osobe:

• curenje ili začepljenost nosa
• kihanje u napadima
• svrbež i suzenje očiju
• piskanje u bronhima
• osjećaj grebanja ili pečenja u grlu
• pritisak i bol u sinusnoj regiji
• natečeni, plavičasti podočnjaci
• smanjen osjet mirisa i okusa
• otežano spavanje i hronični umor tokom sezone

Kod djece se simptomi često greškom pripisuju prehladama jer sezona počinje uoči povratka u školu.

Križna alergija – s kojim biljkama i namirnicama reagira

Trećina osoba alergičnih na ambroziju razvija i križnu alergiju. Imunološki sistem prepoznaje slične proteine i u određenim namirnicama i reagira na njih čak i izvan sezone cvjetanja. Najčešće zabilježene reakcije su na:

• Biljke: pelin, maslačak, suncokret, breza, livadne trave
• Hrana: krastavac, tikvica, artičoka, dinja, lubenica, banana, mango, sjemenke suncokreta
• Čajevi: kamilica, hibiskus

Ako primijetite da su vam probavne ili dišne tegobe lošije u augustu i septembru uz neke od navedenih namirnica, vrijedi se testirati na alergiju na ambroziju.

Konvencionalno liječenje alergije na ambroziju

Standardno medicinsko liječenje dijeli se na dvije vrste. Antihistaminici i kortikosteroidi ublažavaju simptome tokom sezone, ali ne liječe uzrok alergije niti mijenjaju dugoročnu osjetljivost. Imunoterapija, poznata i kao hiposenzibilizacija, jedina je metoda koja mijenja imunološki odgovor organizma. Provodi se davanjem postepeno rastućih doza alergena tokom zime i proljeća, van sezone cvjetanja ambrozije, i može trajati nekoliko godina do punog efekta.

Ljekari savjetuju izbjegavanje odlaska u prirodu u danima visoke koncentracije peludi, zatvaranje prozora i boravak u klimatiziranim prostorima s filterom. Jedino pogodno vrijeme za odlazak napolje je odmah nakon kiše.

Prirodni saveznici u borbi s alergijom

Pored imunoterapije, postoje prirodni preparati koji mogu ublažiti simptome tokom sezone cvjetanja ambrozije. Ulje crnog kima (Nigella sativa) ima potvrđeno imunomodulatorno i antihistaminsko dejstvo i uzima se 20 do 30 kapi tri puta dnevno. Kvercetin, prirodni flavonoid prisutan u luku, jabukama i bobičastom voću, blokira oslobađanje histamina.

Istraživanje objavljeno u časopisu Planta Medica pokazalo je da dnevna doza od 600 mg ekstrakta koprive ublažava simptome alergijskog rinitisa kod 58 posto tretiranih ispitanika. Za sistemsko protuupalno dejstvo na sluznicu dišnih puteva vrijedi pogledati i tamjan, čije smolaste kiseline (boswelinske) djeluju na inhibiciju upalnih enzima. Kurkuma i đumbir djeluju kao prirodni dekongestivi i smanjuju upalu.

Posebno je zanimljiv paradoks koji bilježe stariji fitoterapijski priručnici: ambrozija ljekovitost može koristiti i samim alergičarima, kada se pravilno dozirana i van sezone cvjetanja primjenjuje u svrhu desenzibilizacije organizma.

Praktične mjere zaštite tokom sezone cvjetanja

Za smanjenje izloženosti peludi tokom sezone ambrozija cvjetanje vrijede sljedeće mjere:

• zatvoriti prozore između deset i petnaest sati – tada je koncentracija peludi ambrozije u zraku najviša
• po dolasku kući odmah oprati kosu i promijeniti odjeću jer pelud prianja uz tkaninu i kosu
• ne sušiti rublje na otvorenom tokom sezone
• nositi zaštitne naočale pri dužem boravku vani
• izlaziti u prirodu odmah nakon kiše, kada je pelud isprana iz zraka
• pratiti dnevne prognoze peludi dostupne na meteo portalima

Ambrozija cvijet i pelud njene muške cvasti najaktivniji su na suhim i vjetrovitim danima, dok oblačno i vlažno vrijeme značajno smanjuje koncentraciju u zraku. Za dugoročno jačanje imunološkog sistema i smanjenje osjetljivosti na alergene, jedno od najkorištenijih sredstava u fitoterapiji je imela, čiji lektini i flavonoidi moduliraju imunološki odgovor.

Gdje nabaviti ambroziju i na šta paziti

Sušena ambrozija biljka nije lako dostupna u herbalnim apotekama jer se tretira kao korov koji treba ukloniti. Gotovi preparati – tinkture, kapsule i čajne mješavine – dostupni su u specijaliziranim prodavnicama zdrave hrane i online, ali pri kupovini provjeriti da je deklariran dio biljke koji se koristi (list, stabljika, korijen, ne pelud).

U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji postoji zakonska obaveza uklanjanja ambrozije sa parcela prije cvjetanja. Ako je nalazite na svom posjedu, dužni ste je ukloniti do roka propisanog lokalnom regulativom, obično do kraja juna. Kazne za propuštanje roka propisane su i primjenjuju se, naročito u urbanim sredinama. Pregled mjera kontrole ovog korova u Europi (PubMed, PMID 28940506) daje uvid u pristupe koji su dali mjerljive rezultate u smanjenju rasprostranjenosti.

Nuspojave i kontraindikacije ambrozije

Trudnoća: Ambrozija je strogo kontraindicirana u trudnoći. Dejstvo na muskulaturu maternice – stimulacija kontrakcija – dobro je zabilježeno u tradicijskoj medicini i nije zanemarivo. Trudnicama se ne smije davati ni u obliku čaja, tinkture ni obloga na trbušnom predjelu.

Alergičari: Osobe alergične na ambroziju trebaju poseban oprez pri korištenju biljnih pripravaka od ove biljke. Sami listovi i stabljika rijetko izazivaju jednako jaku reakciju kao pelud, ali su reakcije moguće. Savjetovati se s ljekarom ili alergologom prije svake upotrebe.

Djeca: Djeca mlađa od dvanaest godina ne bi smjela koristiti čaj ni tinkturu od ambrozije bez nadzora ljekara.

Lijekovi: Nema dobro dokumentiranih kliničkih interakcija, ali osobe na antikoagulansima trebaju biti pažljive zbog tanina koji utiču na zgrušavanje krvi. Savjetovati se s ljekarom ako uzimate terapiju.

Vanjska primjena: Oblog od svježeg lista ne nanositi na velike otvorene rane, opekline trećeg stepena ni na oštećeni epitel kože.

Najčešća pitanja o ambroziji

Šta je ambrozija biljka i zašto je toliko opasna?

Ambrozija biljka (Ambrosia artemisiifolia L.) je jednogodišnji korov iz porodice glavočika, porijeklom iz Sjeverne Amerike, koji se u 19. vijeku proširio Europom i danas raste širom Balkana. Opasna je jer njena pelud spada u najjače peludne alergene u kontinentalnom podneblju, s 12 identificiranih alergenih proteina. Alergijska reakcija počinje već pri niskim koncentracijama u zraku, a pelud se vjetrom prenosi i do 300 kilometara. Istovremeno, ambrozija biljka ima i dokumentirana ljekovita svojstva koja se koriste u tradicijskoj i alternativnoj medicini.

Kad cvjeta ambrozija i koliko traje sezona?

Ambrozija cvjetanje počinje krajem jula i traje do prvog mraza, najčešće do oktobra ili novembra. Vrhunac sezone je august i septembar. Pelud je u zraku u najvećoj koncentraciji između deset i petnaest sati tokom sunčanih i suhih dana. Kiša privremeno čisti zrak od peludi. U kontinentalnim dijelovima Balkana ambrozija cvjetanje traje između šest i deset nedjelja, ovisno o vremenskim prilikama te sezone.

Kako izgleda ambrozija cvijet i po čemu se razlikuje od pelina?

Ambrozija cvijet je neugledan – muški cvjetovi su sitni, žućkastozeleni grozdovi na vrhu stabljike, ženski su gotovo nevidljivi u pazusima listova. Razlika od pelina: stabljika ambrozije je žućkastozelena i mekana, pelina crvenkastosmeđa i tvrda; listovi ambrozije su jače zarezani i bez srebrnog sjaja; miris ambrozije je slab i blago limunast, pelin ima jak gorki miris. Pelud ambrozije puno je agresivniji alergen od pelinove.

Koja su ljekovita svojstva ambrozije?

Ambrozija ljekovitost potvrđena je u tradicijskoj medicini više kultura. Biljka ima adstrigentno, antibakterijsko, antipiretičko i protuupalno dejstvo. Koristi se za kožne osipe, rane i ubode insekata, probavne grčeve, dijareju, povišenu temperaturu, bolne menstruacije i reumatske bolove u zglobovima. Sadrži seskviterpenske laktone, artemisifolin, kvercetin, flavonoide, tanine, vitamin C i esencijalna ulja. Sjemenke su bogat izvor proteina i jestivog ulja.

Kako napraviti čaj od ambrozije?

Uzeti jednu kašiku sušene biljke ambrozije ubrane prije cvjetanja, preliti s dva decilitra kipuće vode, poklopiti i ostaviti da stoji pola sata. Procijediti i piti dvije do tri šalice dnevno. Može se zasladiti medom. Čaj od ambrozije koristi se za probavne tegobe, povišenu temperaturu, kašalj i grčeve. Za čaj od korijena namijenjenog ženskim tegobama postupak je isti.

Koje su nuspojave alergije na ambroziju?

Simptomi alergije na ambroziju uključuju curenje i začepljenost nosa, kihanje u napadima, svrbež i suzenje očiju, piskanje u bronhima, osjećaj grebanja u grlu, pritisak u sinusima, natečene podočnjake, smanjen osjet mirisa i okusa, otežano spavanje i hronični umor. Simptomi su najizraženiji od augusta do sredine oktobra. Trećina alergičara razvija i križnu alergiju na neke namirnice poput dinje, lubenice, krastavca, banane i kamiličnog čaja.

Može li ambrozija pomoći osobama koje su na nju alergične?

Paradoksalno, da. Ambrozija ljekovitost u ovom kontekstu temelji se na dva mehanizma. Prvo, biljni pripravci od lista i stabljike, za razliku od peludi, rijetko izazivaju jednako jaku alergijsku reakciju i mogu se koristiti uz nadzor ljekara. Drugo, pelud ambrozije se u zimskim mjesecima koristi u homeopatskim i antialergijskim tretmanima za postepenu desenzibilizaciju organizma, po principu sličnom imunoterapiji. Svaka takva primjena mora se provesti pod ljekarskim nadzorom.

Je li zakonski obavezno uklanjati ambroziju?

Da, u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji postoji zakonska obaveza uklanjanja ambrozije biljke sa privatnih i javnih parcela prije nego ambrozija cvjetanje počne. Rok je obično kraj juna. Uklanjanje se vrši čupanjem s korijenom ili košenjem uz vađenje korijena. Biljku ne kompostirati – baciti u komunalni otpad ili spaliti. Za neprovođenje obaveze propisane su novčane kazne koje se izvršavaju i u urbanim sredinama.